Istorija

Sfingino ime dolazi od grčke riječi Σφιγξ, Sphigx, [Sphinx], izvedene od glagolaσφιγγω, sphiggo, [sphingo] = "zadaviti". Naime, u grčkoj mitologiji govori se da bi zadavila svakoga ko nije znao rješenje njezine zagonetke.Prvo se javlja u Egipćana u Staroj Državi, a potom je preuzeta i u grčku mitologiju. Grci su je prikazivali na slikama na vazama i reljefima kako stoji, za razliku od ležeće egipatske s različitim licima ili muškim licem, i to kao krilatog lava sa ženskom glavom ili pak kao ženu s lavljim šapama, pandžama i prsima, a zmijskim repom i orlovim krilima.Najpoznatija je Velika sfinga u Gizi. Nalazi se u dolini Gize na zapadnoj obali Nila, a okrenuta je prema istoku s malenim hramom među šapama. Vjeruje se da njezino lice prestavlja faraona Kefrena( Khafra) ili njegova sina Đedefrua, tako da bi datum gradnje mogao biti za vrijeme četvrte dinastije (2723. - 2563. p.n.e.). Natpis na Velikoj sfingi daje tri sunčeva imena Kheperi - Re - Atum.

Zagonetka

U Tebi je, prema Sofoklu, Edipu zadala jednu od najpoznatijih zagonetaka:"Koje stvorenje ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a uvečer na tri?"Zadavila bi svakoga ko ne bi znao odgovoriti, a Edip joj je točno odgovorio da je to čovjek koji u djetinjstvu puže, kad odraste hoda na dvije noge, a u starosti si pomaže štapom. Stoga se Sfinga, napokon pobijeđena, bacila s visoke stijenai umrla. Druga priča govori da se proždrla.Zagonetku je naučila ili od Muza ili od Laja koji ju je poučio Kadmejovim zagonetkama i proročanstvima iz Delfa. Gornja je zagonetka kasno postala stalnim dijelom predaje, a prema nekim rjeđim izvorima, postojala je i druga zagonetka:Dvije su sestre: jedna rađa drugu, a druga prvu.Odgovori su "dan" i "noć" (obe su riječi - ἡμέρα i νύξ - ženskoga roda u grčkom).