Istorija
Sfingino ime
dolazi od grčke
riječi
Σφιγξ, Sphigx, [Sphinx], izvedene od
glagolaσφιγγω, sphiggo, [sphingo] =
"zadaviti". Naime, u grčkoj
mitologiji govori se da bi zadavila svakoga ko nije
znao rješenje njezine zagonetke.Prvo se javlja u Egipćana u Staroj Državi, a
potom je preuzeta i u grčku mitologiju. Grci su je prikazivali na slikama na
vazama i reljefima kako stoji, za razliku od ležeće egipatske s različitim
licima ili muškim licem, i to kao krilatog lava sa ženskom glavom ili pak kao
ženu s lavljim šapama, pandžama i prsima, a zmijskim repom i orlovim
krilima.Najpoznatija je Velika sfinga u Gizi. Nalazi se u dolini Gize na zapadnoj
obali Nila, a okrenuta je prema istoku s malenim hramom među šapama. Vjeruje se
da njezino lice prestavlja faraona Kefrena( Khafra) ili njegova sina
Đedefrua, tako da bi datum gradnje mogao biti za vrijeme četvrte dinastije
(2723. - 2563. p.n.e.). Natpis na Velikoj sfingi daje tri sunčeva imena
Kheperi - Re - Atum.
Zagonetka
U Tebi je, prema Sofoklu,
Edipu zadala jednu od najpoznatijih zagonetaka:"Koje
stvorenje ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a
uvečer na tri?"Zadavila
bi svakoga ko ne bi znao odgovoriti, a Edip joj je točno odgovorio da je to
čovjek koji u djetinjstvu puže, kad odraste hoda na dvije noge, a u starosti si
pomaže štapom. Stoga se Sfinga, napokon pobijeđena, bacila s visoke stijenai
umrla. Druga priča govori da se proždrla.Zagonetku je naučila ili od Muza ili od
Laja koji ju je poučio Kadmejovim zagonetkama i proročanstvima iz Delfa. Gornja
je zagonetka kasno postala stalnim dijelom predaje, a prema nekim rjeđim
izvorima, postojala je i druga zagonetka:Dvije su
sestre: jedna rađa drugu, a druga prvu.Odgovori su
"dan" i "noć" (obe su riječi -
ἡμέρα
i νύξ
- ženskoga roda u grčkom).
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |