Istorija ruske države
Istorija
Rusije je period koji počinje
naseljavanjem Istočnih Slovena od kojih kasnije nastaju Rusi, Bjelorusi i
Ukrajinci. Prva istočnoslovenska država bila je Kijevska Rusija, koja je primila
Hrišćanstvo iz Vizantije 988. godine. Kijevska Rusija je kao država prestala da
postoji tokom tridesetih godina 13. vijeka, usljed najezde Mongola. Nakon 13.
vijeka, Moskva je polako počela da dominira nad ostalim privrednim i
kulturnim centrima. Do 18. vijeka Velika moskovska kneževina je prerasla u
veliku Rusku imperiju, koja se prostirala od Poljske na zapadu, pa sve do Tihog
okeana, na istoku. Teritorijalna širenja na zapad su omogućila bolje povezivanje
rusije sa ostatkom Evrope, čiji je uticaj doveo do stvaranja klime u kojoj je
traženo sprovođenje sveobuhvatnih reformi. Ruski kmetovi su od 1861. godine bili
oslobođeni, ali su uslovi pod kojim su oslobodjeni bili nepovoljni za seljake i
samo su ubrzali revoluciju. Od oslobođenja kmetova pa do početka Prvog svjetskog
rata 1914. godine, sprovođenjem Stoplinovih reformi, donošenjem ustava 1906.
godine i odlukama kojew je donijela Duma, izvršene su znatne promjene u politici
i ekonomiji Rusije, ali car i dalje nije bio voljen da se odrekne autokratskog
načina vladavine.
Ruska revolucija iz 1917. godine, bila je logična posljedica
kombinacije potpunog ekonomskog sloma, antiratnog raspoloženja i neslaganja sa
autokratskim načlinom vladavine. Vlast su prvobitno preuzeli liberali i umjereni
socijalisti,
ali je njihov neuspjeh u sprovođenju sopstvene politike doveo do Oktobartske
revolucije kada su vlast preuzeli komunisti boljševici. Između 1922. i 1991.,
Rusija je bila dio Sovjetskog Saveza. Napredak u stvaranju socijalističkog
društva tokom različitih perioda istorije Sovjetskog Saveza bio je
promjenljiv, od mješovite privrede i raznolikog društrva tokom dvadesetih, preko
strogo upravljane privrede i političke represije tokom Staljinovog doba pa sve
do "doba stagnacije" tokom osamdesetih. Počev od marta 1918. godine, društveno
uređenje u Sovjetskom Savezu bilo je zasnovgano na jednopartijskom komunističkom
sistemu. Do kraja osamdesetih, slabljenje i opadanje sovjetskog političkog i
privrednog sistema je postalo sve uočljivije. Lideri Sovjetskog Saveza pokušali
su da spriječe njegovo dalje propadanje, ali je to bio samo uvod u njegov
konačni raspad. Raspadom Sovjetskog Saveza krajem 1991. godine, Rusija je
postala nezavisna država i priznata je kao pravni nasljednik bivšeg Sovjetskog
Saveza. Rusija je izgubila status velesile i suočila se sa ozbiljnim izazovima u
nastojanju da uspostavi novi politički i privredni sistem. Rusija je napustila
ideju socijalističe planske privrede i državnog vlasništva i počela je da gradi
svoju privredu na principima tržišnog kapitalizma, što je veoma često davalo
neželjene rezultate. U rusiji se, i danas, u gotovo svim sferama društva osjeća
uticaj kako monarhističke, tako i sovjetske prošlosti.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |