Spanija
je smjestena na Iberijskom poluostrvu. Iberijsko poluostrvo naseljeno je u
paleolitu. Na ostrvu su pronadjeni ostaci Neandertalaca stari oko 140.000
godina. U pecinama (Altamira, Kastiljo, Pindal) prastanovnici Spanije su
ostavili crteze koji spadaju medju najstarije umetnicke vrednosti na svetu
(stari oko 25.000 godina).Oko 3000. p. n. e. naseljavaju se Iberi i Liguri, a
verovatno i Baski. Oko
1.100. godine p. n. e. na Iberijsko poluostrvo dolaze
Fenicani, a oko 100 godina kasnije i Kelti koji se postepeno mesaju sa Iberima i
tako nastaju Keliberi. Kroz nekoliko vekova mirno su se razvijali.Oko 600. p. n.
e. dolaze Grci sa istoka i Kartaginjani sa juga. Smatra se da su Kartaginjani
dali ime Spaniji (Hi-shphanim - zemlja zeceva). Kada je Rimsko carstvo porazilo
Kartaginu 201.godine p. n. e., Iberijsko poluostrvo dolazi pod rimsku vlast,
koja ce trajati narednih 600 godina. Rimljani su izgradili mnogo gradova, mrezu
saobracajnica, unapredili poljoprivredu i rudarstvo.Oko 400. godine sa severa
prodiru germanska plemena. Svevi zauzimaju Galiciju, Alani prodiru jos juznije,
a Vandali osvajaju dolinu Gvadalikvira, odnosno Andaluziju. Najznacajnije
germansko pleme bili su Vizigoti (zapadni Goti), koji potiskuju ostale narode i
zauzimaju celo poluostrvo, osnivaju vizigotsko kraljevstvo, uvode zakonodavstvo
i hriscanstvo, te vladaju ovim prostorom od V do VIII veka.
Godine 711. Mavri pobedjuju u bici kod Gvadalete i relativno brzo zauzimaju skoro celo poluostrvo, gde se zadrzavaju sve do 1492. godine. Oni su ostavili najvise tragova na ovom prostoru Pirinejskog poluostrva. Uneli su mnogo novina u graditeljstvu, poljoprivredi, zanatstvu, trgovini, umetnosti i nauci, i ostavili izuzetno umetnicko bogatstvo, posebno u juznoj Spaniji. Hriscani su se vekovima borili za oslobodjenje od islama, taj rat se nazivao rekonkista (reconquista), a smatra se da je odlucujuca bitka bila 1212. godine kod Las Navas de Talosa, gde je udruzena vojska Kastilje, Leona, Aragonije i Portugala nanela tezak poraz Arapima. Kroz rekonkistu zajednicke interese nalaze crkva i plemstvo, koje se kroz rat bogati. Na drugoj strani su kralj i gradjanstvo, te neslaganja izmedju dva tabora i stalne dinasticke borbe izmedju Kastilje i Aragona slabi unutrasnju snagu. Uz jacanje uticaja crkve dolazi i inkvizicija (1480.), a rekonkista jenjava, pa Arapi u granadskom emiratu privredno i politicki jacaju i odrzavaju se sve do kraja XV veka.
Krajem XV veka prilike se menjaju. Sve vise se uvidja znacaj novih otkrica i
osvajanja, posebno preko uspeha Portugala, te dolazi do ujedinjenja Aragona i
Kastilje zenidbom Ferdinanda, kralja Aragonije, naslednicom kastiljskog
prestola, Izabelom Katolickom. Tako ujedinjeni 1492. godine konacno proteruju
Arape i sa granadskog emirata. Iste godine Kristifor Kolumbo za racun Spanije
otkriva nove prostore, pocinju velika geografska otkrica, a time i novo
razdoblje u istoriji ove drzave i citavog sveta. Za veoma kratko vreme Spanija
postaje vodeca kolonijalna sila sveta. Godine 1504. Spanija pripaja Napuljsku
kraljevinu, te jaca njen pomorski uticaj u Sredozemlju. Na spanski presto dolaze
Habzburgovci - Karlo I od Spanije (1516-1556), koji je spanski kralj i nemacki
car. Medjutim, ubrzo dolazi do slabljenja i raspadanja spanske imperije, a vec
1581. godine otcepljuju se nizozemske provincije. Iste godine Filip II od
Spanije dolazi na portugalski presto i pocinje da priprema mornaricu i vojsku za
invaziju Engleske. Odlucujuca bitka bila je 1588. godine, Spanija je pretrpela
tezak poraz i time izgubila pomorski i politicki primat. Dalje se nastavilo
nazadovanje, te je u tridesetogodisnjem ratu unistena spanska flota u pomorskoj
bici sa Holandjanima 1639. godine. Spaniju potresa i ustanak u Kataloniji, dok
1640. Portugal stice nezavisnost, a 1648. godine i Holandija. Godine 1659.
Spanija je izgubila rat sa Francuskom. Od 1701. do 1714. godine vodio se rat za
spansko nasledje i Spanija gubi mnoge posede u Evropi, a uz to 1704. godine
Englezi su zauzeli Gibraltar
Pocetkom 19. veka Spaniju je okupirao Napoleon, a od 1814. ona je ponovo kraljevina, kada na vlast dolazi dinastija Burbonaca.Do kraja 19. veka Spanija je izgubila skoro sve kolonije u karipskom i azijsko-pacifickom regionu, ukljucujuci Kubu, Portoriko, Filipine i Guam, koje je predala Sjedinjenim Drzavama nakon Spansko-americkog rata 1898. 1899. Spanija je prodala Nemackoj preostale posede na Pacifiku.Godine 1923. vlast preuzima general Migel Primo de Rivera i kao diktator vlada do 1930. godine. Diktatura se okoncala uspostavljanjem Druge spanske republike. Republika je dala politicku autonomiju Baskiji, Kataloniji i Galiciji, a zenama pravo glasa.Vojnom pobunom generala Franka 1936. godine u Spaniji zapocinje Spanski gradjanski rat, koji se, uz pomoc Italije i Nemacke, zavrsava 1939. godine pobedom fasistickih snaga. Do smrti 1975. Franko vlada diktatorski posle cega Spanija ponovo postaje kraljevina, ali parlamentarna, a na presto je dosao Huan Karlos I, mada vrhovnu vlast ima kongres. U drzavi je sprovedena federalizacija i demokratizacija, a sve veci znacaj ima strani kapital, narocito americki i nemacki. Medjutim, i dalje su prisutni pokreti za osamostaljivanje pojedinih delova Spanije, posebno u Baskiji i Kataloniji. Vekovni uticaj feudalnog staleza i crkve prouzrokovao je zaostajanje, a tek u novije vreme, uz znacajne reforme, ulaganje domaceg i stranog kapitala dolazi do brzeg razvoja Spanije sto se narocito uvidja nakon njenog ulaska u Evropsku uniju.Madrid je 2004. bio meta terorista i tada je poginulo 192 ljudi.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |