Partenon se nalazi na visoravni visokoj oko 70 m i predstavlja okosnicu arhitektonskog rješenja Akropolja. Najraskošniji je dorski hram na području današnje Grčke. Dobio je ime po Fidijinom kipu božice Atene zvanom "Athena Parthenos". Epitet "parthenos" božica Atena je dobila po svom zavjetu ocu Zeusu kako nikada neće imati ljubavnika. Skladan je zbog toga što su Grci za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličina ljudskog tijela tzv. savršeni omjer, zlatni rez. Atinsko načelo: "Čovjek je mjera svih stvari" doživljava svoje uobličenje u grčkom hramu. Središte hrama je visoko 13 metara u kojem se nalazi kip božice Atine koji je izgrađen od zlata i slonove kosti. Partenon je tako urbanistički riješen da se vidi sa velike udaljenosti ali kako se približavate Akropolju i počinje penjanje, on postepeno nestaje da bi se vidio tek kada se dođe do njega. Kada se stupi na plato ispred njega, on se mora obići da bi se ušlo u sam hram jer je ulaz sa druge strane prilaza. Partenon je uzdužna građevina u čijem se predvorju nalazi reljef koji prikazuje panatenejske svečanosti. Reljef(440. i 437. godine prije nove ere) je djelo Fidije i njegovih učenika. Izgrađen je u Periklovo doba od mramora na temeljima prijašnja dva hrama. U 6. vijeku postaje crkva posvećena Djevici Mariji. Početkom 15. vijeka Atinu zauzimaju Turci pretvarajući Partenon u džamiju.
Je hram koji je sagrađen oko 421. godine prije nove ere, zbog nagiba terena
podijeljen je na nekoliko nivoa koji su povezani stepeništem.
Visinska razlika između svetilišta Atini i drugih djelova hrama je oko 3 m.
Hram, kao većina drugih hramova, nije, u osnovi pravilnog oblika, i u njemu se
nalazilo svetilište Atine, Posejdona i prvog atinskog kralja Erehteja.
Nalazi se na sjevernoj strani Akropolja. Čuven je po svojoj strukturi koja je
istovremeno neobična i elegantna. Karakterističan je zbog svojih dostojanstvenih
karjatida, skulptura mladih sveštenika koji svojim glavama pridržavaju svod
hrama. Hram je posvećen mitskom kralju heroju Erehteju. Atinjani pripovijedaju
da su se na tom mjestu sukobili Atina i Posejdon, oko toga ko će biti zaštitnik
grada Atine. Pobjedu je odnijela Atina jer je omogućila da iz stijene nikne
dragocjeno maslinovo drvo koje je poklon gradu.
Propileje su široko stepenište između dva
zida, odnosno prilazni trijemovi koji vode do graditeljskog sklopa sa
građevinama reprezentativne namjene i zajedno sa njima tvore zatvorenu cjelinu.
Propileje-svečani ulaz, su činile široke stepenice između dva zida. U samom
položaju stepeništa stajalo je, povezano na gornjoj strani gredama, šest dorskih
stubova, a na vrhu, stepenište se završavalo visokim zidom u kojem je bio prolaz
širine središnjeg dijela stepeništa. Na vrhu stubišta se nalazio
visoki zid u kojem je bio prolaz širok koliko i središnji dio stuba. Iza zida se
nalazio pronaos koji je takođe bio zatvoren fasAdom od šest stubova. Ovakvim
oblikovanjem stubišta, poput modificirang dorskog hrama, riješen je, ali i u isto
vrijeme monumentaliziran, uspon na Akrpolju koji se savršeno uklopio u građevine
koje su se nalazile na njoj. Sjeverno krilo Propileja bilo je veće i u njemu se
nalazila galerija slika, najstarija prostorija napravljena sa namjenom da se u
njoj izlože slike, preteča galerija i muzeja.
 |
 |
 |
 |
 |
 |