ARHITEKTURA
Arhitektonsku
sliku Minhena karakterišu vise faza od kojih prva pocinje već 1294. godine. Kada
je car Ludvig Prvi Minhenu dao monopol nad prodajom soli počeli su radovi na
zidinama kako bi se grad zaštitio od napada razbojnika i neprijatelja.
Tako Minhen dobija prve
zidine koje su stajale do 18. veka.Najstarija crkva u Minhenu potiče iz ovog
perioda, Crkva svetog Petra, međutim od starog izgleda crkve su ostali samo
temelji dok je ostali deo urađen u baroknom stilu. Nakon vise godina stagniranja
krajem 14. početkom 15. veka pocinje arhitektonski i umetnički uspon Minhena.
Arhitekta Joerg fon Halsbah počinje radove na Frauenkirhe(Zenska crkva) 1468. a
završava 1488. kada Frauenkirhe postaje crkva sa najvećom halom u Nemačkoj.
Frauenkirhe danas predstavlja zastitni znak Minhena sa svoja dva 99 m visoka
zvonika, koja su dodata 1525. i 109 m dugačkom halom. Radovi na staroj gradskoj
skupštini su poceli u istom periodu od istog arhitekte a zavrseni su 1480.
godin
e. NaZalost veći deo stare gradske skupstine su uništene u požaru tako da
se danas vidi samo rekonstrukcija koja je završena 1977. Za vreme konflikta
između Katoličke crkve i Reformista Martina Lutera, knez |Vilhelm Peti je stao
na stranu Katoličke crkve i postao centar kontrareforme. Jezuiti koji su tada
dosli u grad obeležili su i arhitetkturu tog vremena i uz pomoć Vilhelmovog
naslednika Maksimiliana gradi se antikvarnica Rezidencije (1569. - 1571.) koja
predstavlja najznacajniji spomenik renesanse severno od alpa. Cela rezidencija
porodice Bitelshab završena je tek 1610. i danas je jedna od najlepsih
gradjevina u Minhenu. Posle opšte propasti Nemačkog carstva za vreme
tridesetogodišnjeg zauzimanja Minhena od strane Gustafa Adolfa kralja Svedske ,
krajem 17. Veka arhitekte opet imaju pune ruke posla. Italijanske arhitekte
Bareli i Cukali grade Teatiner crkvu (1663.-1668.) koja je istovremeno služila
kao rezidencija sa 70 m visokim zvonicima. Izmedju Teatiner crkve i Rezidencije
gradi se četvrt u francuskom stilu sa brojnim palatama koje dan danas krase ovaj
deo Minhena. Dvorac Nimferborg predstavlja remek delo ovog perioda. Gradnja je
pocela 1664. godine a završena tek 1820. Nalazi se izvan centra Minhena i
zapravo je poklon Princa Ferdinanda njegovoj Zeni Mariji u čast rođenja sina
Maksa Emanuela. Pravi naziv ovog zdanja je Kastelo dele Nife. 1745. završeno je
pozorište Kuvilje koje predstavlja početak rokokoa u Nemačkoj. Već tada je
Minhen predstavljao jedan od najvećih gradova u Nemačkoj a 1780. broji 35.000
stanovnika. Značajan uticaj na dalji razvoj grada bilo je rušenje gradskih
zidina 1791. čime se Minhen siri na okolna mesta. Već tada Karlstor dobija svoj
drugi naziv Stahus. Poreklo ovog imena nije razjasnjeno ali se pretpostavlja da
su dve priče kumovale nazivu: vlasnik jedne kafane u blizini Karlstora se zvao
Eustahije ili da je postojala kafana kod Stahelgartena što u prevodu znaci kod
samostrela-Stahel. 1791. pocinju i radovi na engleskom parku u centru grada.
Ovaj javni park predstavlja jedan od najvećih svoje vrstu na celom svetu (5km ×
1km), u sklopu kog se nalazi Kineska Kula i Monopteros.
NAJZNAČAJNIJE GRAĐEVINE:
arhitekta Leo fon Klence: | Arhitekta Fridrih von Gertner | Krajem 19. i pocetkom 20. veka |
Zgrada Ministartsva Finansije 1816. – 1821. Zgrada Ministartsva Bavarske 1826. – 1828. sa koncertnom salom 34mx22m Veliki Bazar 1824. – 1826. u kome se nalazi jedan od najstarijih Kafea Ratno Ministarstvo 1827. - 1830. Stara Pinakoteka 1826. – 1836. najveći muzej sa ukupnom dužinom od 137m Leo fon Kelnce takođe gradi Kraljevski trg sa Gliptotekom (1816.-1830.) i Propilejima (1846.- 1862) i Nacionalno pozorište (1811-1818.) sa 2100 sedišta |
Trijumfalna kapija 1843 – 1852. po ugledu na Konstantinov slavoluk u Rimu Ludvigova crkva 1829. – 1844. jedna od najlepsih crkava u Minhenu Bavarska Biblioteka 1832. – 1843. Kopija Ermitaza u Lenjingradu najveća zgrada Univerzitetska zgrada 1833. – 1837. poklon Ludviga građanima Minhena Vojnicka Hala 1841. – 1844. sa spomenikom bogu Odeonu Jedan od najvećih arhitektonskih poduhvata tog doba predstavlja izgradnja Maksimilijanove ulice (1853.- 1865 sa hotelom Cetiri godisnja doba, Skupstinom Donje Bavarske i Maksimilijaneumom koji predstavlja skupstinu Bavarske i repliku Panteona u Atini. |
Gradska Pivnica 1896. - 1897 prvi put javno točenje piva Vojni Muzej 1900. - 1905. sa 32m visokom kupolom Bavarska Hipotekarna-kreditna banka 1895. - 1896. najznacajnija braokna zgrada Agustinska Pivnica 1897. -1898.. sa 2000 mesta najveći restoran u Minhenu Palata pravde 1891. – 1898. novobarokna zgrada sa liftovima i klimatizacijom Zgrada Umetnika 1892. – 1900. u stilu nemacke renesanse |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |