| Pariz (fra. Paris) je glavni i najveci grad Francuske. Smjesten je na obalama rijeke Seine u sjevernoj Francuskoj, u sredistu pokrajine Île-de-France, takodjer poznate kao "Pariska regija" (fra. Région parisienne). Stanovnistvo grada Pariza, u svojim od 1860. uvelike nepromijenjenim granicama, procijenjuje se na 2,167,994 (sijecanj 2006.), ali metropolitansko podrucje (aire urbaine) naseljava vise od 11 milijuna stanovnika, sto je najnaseljenije metropolitansko podrucje u Eurozoni.Kao vazno naselje tijekom vise od dva milenija, Pariz je danas jedan od vodecih svjetskih poslovnih i kulturnih sredista, s utjecajima na politiku, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, znanost i umjetnost, sto sve doprinosi statusu Pariza kao jednog od globalnih gradova. U skladu s procjenama iz 2005., parisko gradsko podrucje najveca je europska gradska ekonomija, i peta u svijetu u popisu svjetskih gradova prema BDP-u.[7]Pariz i Pariska Regija, s 533,6 milijardi eura u 2007., proizvode vise od cetvrtine bruto domaceg proizvoda Francuske. U Pariskoj regiji, sjediste je 37 od 500 najprofitabilnijih kompanija na svijetu, smjestenih u nekoliko poslovnih cetvrti, medju kojima i La Défense, najvecoj namjenski izgradjenoj poslovnoj cetvrti u Europi. U Parizu takodjer imaju sjediste mnoge medjunarodne organizacije, kao UNESCO, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Medjunarodna Trgovacka Komora (ICC), i neformalni Pariski klub. |
 |
 |
Pariz jedna je od najpopularnijih turistickih destinacija na svijetu, s 45
milijuna posjetitelja svake godine u Pariskoj regiji, od cega 60% stranih
turista, koje u Pariz privlace brojne znamenitosti i atrakcije.Naziv Pariz
potjece od naziva izvornih stanovnika, galskog plemena poznatog kao "Parisijci".
Grad je bio nazivan Lutecija (ili potpuno Lutecija Parisiorum) za
vrijeme rimske okupacije od prvog do sestog stoljeca, ali za vrijeme vladavine
Julijana Apostate (360. – 363.) grad je preimenovan u Paris.[12]Drugi
smatraju da naziv plemena Parisijaca potjece od keltsko-galske rijeci
parisio, sto znaci "ljudi koji rade" ili "obrtnici". Od ranog 20. stoljeca,
Pariz je bio poznat kao "Paname" u francuskom slengu, naziv koji se medju
mladima ponovo udomacio u novije vrijeme.Pariz ima mnogo nadimaka, od kojih je
najpoznatiji "La Ville-Lumiere" (doslovno, "Svijetli grad"; iako najcesce
prevedeno kao "Grad svjetlosti" ili "Grad svjetala"), kojeg duguje cuvenosti
grada kao sredista obrazovanja i nauke i ranoj upotrebi javne rasvjete. Stanovnici Pariza na hrvatskome nazivaju se "Parizani", i na francuskome Parisiens ([paʁizjɛ̃]). |
| Stanovnici Pariza na hrvatskome nazivaju se "Parizani", i na francuskome Parisiens ([paʁizjɛ̃]). Parizani cesto se pogrdno nazivaju Parigots ([paʁiɡo]), izraz prvi puta upotrijebljen 1900, od stanovnika izvan Pariske regije, ali danas omiljen i medju samim Parizanima.Najraniji arheoloski znakovi permanentnog ljudskog naseljavanja pariskog podrucja datiraju oko 4200. pr. Kr. Parisijci, podpleme keltskih Senona, poznati kao ladjari i trgovci, naselili su podrucje kraj rijeke Seine od oko 250. pr. Kr. Rimljani su osvojili pariski bazen 52. pr. Kr., s permanentnim naseljem do kraja stoljeca na lijevoj obali, brdu Sainte Genevieve i otoku Île de la Cité. Galsko-rimski grad izvorno je nazivan "Lutecija", ali naziv je kasnije galiciran u Lutece. Tijekom slijedecih stoljeca znatno se prosirio, prerastavsi u napredan grad s forumom, palacama, kupatilima, hramovima, teatrima i amfiteatrom. Pad Rimskog carstva i germanske invazije u petom stoljecu, oznacili su za Pariz pocetak perioda opadanja. Do 400, Lutece, tada uvelike napusten od svojih stanovnika, bio je skoro samo garnizon utaboren u uzurbano utvrdjenom sredisnjem otoku.[16] Pri kraju rimske okupacije grad je ponovo nazvan imenom "Pariz". Franacki kralj Klodvig I. ustanovio je Pariz kao svoju prijestolnicu 508. |
 |
 |
 |
 |
 |
 |