Religija
Afrodita Ares
U doba raspadanja rodovskih odnosa, tj. u homersko doba, primitivno obožavanje prirode i prirodnih sila bilo je zamijenjeno vjerovanjem u bogove u ljudskom liku. Ovakav način vjerovanja naziva se antropomorfizam (grč. anthropos-čovjek, morfe-oblik). Tad je bila konačno uobličena grčka religija koja je imala mnogo bogova.
Po vjerovanju starih Grka, gospodar svijeta i starješina bogova bio je Zevs, koji je takođe bio i bog groma. Bio je predstavljen kao snažan muškarac duge brade, koji sjedi na prestolu na vrhu Olimpa, najveće grčke planine. U ruci je, kao neki kralj, držao skiptar, znak vlasti. Svome bratu Posejdonu Zevs je predao more, a drugom bratu, Hadu, podzemni svijet. Njegova žena, Hera, postala je vladarka neba i zaštitnica žena i braka. Rado je pomagala herojima, ali im je ponekad i odmagala, jer je često mijenjala ćud, a naročito kad se posvađa sa Zevsom.
Zevs i Hera imali su mnogo sinova i kćeri. Svi su oni bili važna božanstava. Među njima najvažnijji je bio Apolon, bog svjetlosti i poezije. Pod njegovom vlašću bilo je i devet muza, zaštitnica umjetnosti i nauke (muza Klio je bila zaštitnica istorije, Euterpa - lirike, Talija - komedije, Melpomena - tragedije, Terpsihora - igre, Erato - ljubavne lirike, Polihimnija - ozbiljne poezije, Uranija - astronomije i Kaliopa - epske poezije).
Atina je bila boginja mudrosti. Grci su vjerovali da je mudrost izašla iz njene glave. Bila je zaštitnik Atine. Nejljepši hram u Grčkoj, atinski Partenon, bio je posvećen Atini. Bog vatre i kovačkog zanata bio je hromi Hefest, boginja ljepote - Afrodita, a bog rata - Ares. Zemljoradnja je bila pod pokroviteljstvom Demetre, vinogradarstvo je imalo boga Dionisa, tkački zanat - Atinu, trgovina - Hermesa i lov - boginju Artemidu.
Grci su, takođe, vjerovali i u razna niža božanstava kao što su satiri, nimfe, sirene i drugi mitski stanovnici šuma i mora.
Život bogova na Olimpu sastojao se od gozbi: jeli su božansko jelo ambroziju i pili božansko piće nektar. Ali i bogovi su imali svojih nevolja jer su, kao iljudi, bili u rukama neizbježne sudbine - Mojre. Grci su vjerovali u zagrobni život. Prema njihovim vjerovanjima duše umrlih odlaze na sud boga Hada. Duše koje se nisu zamjerile ni bogovima ni kraljevima odlazile su u raj - Jelisejska polja, a grešnici su dospijevali u pakao - Tartar.
Grci su smatrali da se volja bogova može saznati u proročištima. Čuveno proročište bilo je u Apolonovom hramu u Delfima. Nad pukotinom u dnu hrama, iz kojeg je izbijala para, starija žena - proročica Pitija - izgovgarala je nerazumljive riječi i dvosmislene rečenice koje su tumačili sveštenici. Za svoje "usluge" proročište u Delfima je dobijalo bogate poklone., pa je mnoglo da uzajmljuje novac i da se miješa u političke sukobe grčkih državnika.
Religija starih Grka imala je velikog uticaja na vjerovanje Rimljana i drugih antičkih naroda.
Artemida Demetra
 |
 |
 |
 |
 |
 |