Istorija grada
Barselona(katal. Barcelona) je glavni grad autonomne pokrajine Katalonije
i istoimene provincije Barcelona na severoistoku Španije.
Nalazi se na obalama Mediterana na nekih 120 kilometara od Pirineja i granice sa
Francuskom,u dolini koja je okruzena morem na istoku, planinskim vencem Sijera
de Koljserolа(katal. Siera de Collserola) na zapadu, na jugu rekom
Ljobregat, a na severu rekom Besos. Prema poslednjem izveštaju Španskog zavoda
za statistiku iz 2006.godine, sam grad Barcelona broji 1.605.602
stanovnika.Barcelona sa okolinom broji 3.161.081 stanovnika i ima povrsinu od
633km². Barcelona je jedan od glavnih evropskih ekonomskih centara, sa jednom od
glavnih mediteranskih luka a aerodrom u Barceloni je drugi po velicini u
Spaniji.Grad je takodje i bitna turisticka destinacija i ima veoma bogato
kulturno i istorijsko nasledje,od kojih se posebno isticu arhitektonska dela
Antonija Gaudija(katal.Antoni
Gaudi)
i Ljuisa Domeneka i Montauera (katal.Lluís Domènech i Montaner) od kojih
je UNESCO mnoge proglasio svetskom bastinom. Barcelona
je bila domacin važnim
svetskim dogadjajima,koji su doprineli tome da postane veoma poznat i posecen
grad. Najbitniji su Svetska izlozba 1888. i 1929.godine,Letnje Olimpijske Igre
1992. godine,i Forum Kultura 2004.
Istorija grada
-
Prvi tragovi čoveka
na teritoriji na kojoj se danas nalazi Barcelona datiraju od pre 4000
godina,krajem neolita (2000-1500 pne.) Postoje zapisi iz 7 veka i 6 veka pne.u
kojima se pominje naselje Barkeno iberskog naroda Lajetanaca.Izgleda da je u to
doba takodje postojala i jedna grcka kolonija po imenu Kalipolis,iako istoričari
jos uvek ne mogu da se slože o tačnom položaju ove kolonije.Tokom Drugog punskog
rata naseljavali su je jedno vreme Kataginjani,da bi ga kasnije preuzeli
Rimljani. Rimljani su pretvorili grad u vojnu tvrđavu-kastrum-ciji je centar bio
malo uzvišenje pod nazivom Taber(danas deo Barcelone koji se zove Sijutat Velja
(katal.Ciutat Vella)što znaci Stari grad)Rimljani su gradu promenili ime u
Kolonija Julija Avgusta Faventija Paterna Barsino, koji se nalazio upravo na
mestu gde se sad nalazi Trg Sant Djaume.Ostaci rimskih zidina se jos uvek mogu
videti u starom gradu. Neke rimske zidine su poslužile
kao temelji za Katedralu,za koju se kaže
da je
započeta
jos od davne 343.godine.Godine 415. grad su osvojili Vizigoti pod vodjstvom
Ataulfa,pretvorivši ga u prestonicu hispanske Vizigotske kraljevine,mada su je
brzo premestili u Toledo.Mavari su osvojili grad izm
eđu
717-718 ali se nisu dugo zadržali.Godine 985.Mavari su napali i uništili
Barcelonu.Kako Franacka drzava nije pružila pomoć svom vazalu,godine 988 grof
Borelj II se priglasio iberskim vojvodom i markizom po božijoj milosti,što
je značilo
raskidanje vazalskog odnosa sa Francima i uspostavljanje nezavisnosti.Barcelona
se brzo oporavila od muslimanskog unistenja i 1010.je uzvratila udarac napadom
na Kordobu ,najveći
muslimanski grad na tlu Iberijskog poluostrva,i opljackala ga odnevši
pozamasan plen.U sledećim vekovima, razne katalonske grofovije su se
ujedinjavale pod vrhovnom vlašću
grofova od Barcelone,putem bracnih i rodbinskih veza.Ta ujedinjenja su
ukljucivala veliki deo današnje južne Francuske.Istovremeno su se teritorije
Barcelone prosirile na racun muslimanske teritorije.Od tog momenta,gotovo je
nemoguće razdvojiti istoriju od Barcelone od istorije Katalonije.Godine 1137.
grof Barcelone,Ramon Berenger IV se ozenio cerkom kralja Aragona,cime se
Kraljevina Aragon i Grofovija Barcelona ujedinjuju pod zajedničku
krunu Aragona,ciji ce vladari od tada imati titulu kralja Aragona i gofa od
Barcelone.U daljoj istoriji u sastav Kune Aragona su se dalje prikljucile razne
kraljevine do njenog konačnog ujedinjenja sa Krunom Kastilje koje je postignuto
sklapanjem braka između
Ferdinanda od Aragona i Izabele od Kastilje 1479 godine.
Turizam - Barcelona nudi mogućnosti posetiocu da peske obilazi delove grada koji su od turistickog značaja,kao sto su ostaci rimske kulture,srednjovekovni grad i četvrti katalonskog modernizma.Karakteristicna je urbanistička podela na blokove i dugacke avenije koje spajaju krajeve samoga grada, a najduža ulica je avenija Dijagonala koja preseca grad od severozapada pa sve do obale mora na jugoistoku.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |