|
|
Demetra
(grč.
Δημήτηρ,
Dęmếtęr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje,
ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova
kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u
rimskoj mitologiji Cerera. Antički su narodi
smatrali da je
identična Izidi u egipatskoj mitologiji.
Etimologija
Demetrino grčko ime znači "majka božica", kao
supruga ie.. boga zvanog *dyēws ph2tēr, iz kojeg je
izvedeno i Zeusovo ime te Jupiterovo, a moguće je da joj je
pandan i Dijana.
Druga je mogućnost da je izvedeno iz dorskog te
da znači "majka zemlja".
|
|
|
|
|
|
Karakteristike
Obično je prikazivana uz žito, a najomiljenija
ptica bila joj je roda. Atributi su joj:
Često je prikazivana na kočiji, a povezivana je i
s prizorima žetve, uključujući cvijeće, voće i žito. Uz nju je
obično bila i Perzefona. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Mitologija
Rođenje
Bila je Rejina i
Kronova kći, Hestijina, Herina, Hadova i Posejdonova sestra, a
također i Zeusova sestra. Kao i njezinu braću i sestre, sustigla
ju je ista sudbina, njezin ju je otac progutao bojeći se moguće
pobune. Demetra je i dalje, kao i ostali bogovi, živjela u
njegovoj utrobi sve dok je nije oslobodio Zeus, njezin najmlađi
brat koji je izmaknuo toj sudbi i proglasio se vrhovnim
božanstvom. Dodijelio joj je brigu za plodnost zemlje te je ona
naučila ljude obradi zemlje i tako promijenila ljudsko društvo
koje je dotada bilo orijentirano samo na stočarstvo i lov.
Sa Zeusom je
imala kći Perzefonu i sina Zagreja, a s Posejdonom kći Despenu i
sina - konja Ariona. S Jasionom je imala sinove Pluta i
Filomeja, a s Karmanorom sina Eubola. U jednom se rijetkom mitu
govori da je i Artemida bila njezina kći. |
|
|
|
Otmica Perzefone
Demetra je Zeusu
rodila kćer Perzefonu. Kad se ona igrala s nimfama na livadi,
pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo
je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga
svijeta. Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć,
ali već je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez
hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se s Perzefonom
dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp i zatražila od Zeusa
da joj pomogne.
Za to se vrijeme
Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad bi netko
kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na
zemlju). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na
svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive
katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se
te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome
svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra
tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u
Had, a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i cvijeće. Tako
su nastala godišnja doba. |
|
|
|
Darovi
Triptolema, sina
eleuzinskog kralja Keleja, Demetra je naučila uzgajati biljke,
kao zahvala za to što su je Triptolemovi roditelji ugostili u
svome domu dok je tugovala za Perzefonom, premda oni nisu znali
da su primili božicu - predstavila im se kao Doso. Podala
mu je zrnje žita i naučila ga orati te mu je rekla da to umijeće
širi dalje.
Drugom je
Kelejevu sinu, Demefontu, namjeravala podati besmrtnost uronivši
ga u vatru. No, tada je naišla njegova majka Metanira i kriknula
puna užasa. Na to se Demetra prestraši, ispusti dječaka u vatru,
a on izgori. Nakon njezina odlaska, u Eleuzini je sagrađeno
svetište u njezinu čast, koje je poslije postalo središte
Demetrina kulta. |
|
|
Demetra i Posejdon
U starijem obliku
morske božice, Demetra je bila predmet Posejdonove požude. Ona
mu je odolijevala i sakrila se u krdo konja. Posejdon se
pretvorio u pastuha i navalio na nju. Demetra je zbog toga bila
bijesna i otišla je oprati svoj gnjev u rijeku Ladon. Posejdonu
je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato
je u Arkadiji Demetra često bila štovana kao božica s konjskom
glavom. |
|