Tales

Tales Milećanin (grč.: Θαλῆς ὁ Μιλήσιος; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547.   pr. Kr.), grčki filozof predskokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.

                Život

Prema Diogenu Leartiju koji se poziva na Herodota i  Demokrita, Tales je bio feničkog porijekla; otac mu se zvao Heksamija, a majka Kleobulina. Nije       sigurno je li se rodio u Miletu, ili je građaninom Mileta postao nakon što je prognan iz  Fenicije.Apolodoru svojoj Kronologiji iznosi da je Tales rođen prve godine 35. olimpijade (640.  pr. Kr.). Prema drugim izvorima, Tales je rođen za vrijeme 39. olimpijade (624. pr. Kr.).

Tales, otac filozofije

Neki ga izvori opisuju kao samotnjaka. Priča se da je majci, koja ga je nagovarala da se oženi, odgovorio da je prerano; da bi joj kasnije, kad je opet navaljivala, rekao da je vrijeme za to prošlo. Upitan zašto nema djecu, kazao je «zbog toga što volim djecu». Prema jednima, nikad se nije ženio, a usvojio je sina svoje sestre; prema drugima, oženio se i imao sina imenom Kibist.

 

Mudre izreke

Talesu se pripisuju sljedeći citati:

"Najstarija od svih stvari je bog, jer on se nije rodio."

"Najljepša stvar je svijet, jer je djelo božje."

"Najveći je prostor, jer on obuhvaća sve stvari."

"Najbrži je um, jer on trči svuda."

"Najsilnija je nužda, jer ona vlada svima."

"Najmudrije je vrijeme, jer ono pronalazi sve."

Diogen Laertije kaže da je Tales govorio kako sudbini duguje zahvalnost zbog triju stvari: «Prvo, jer sam rođen kao čovjek, a ne kao životinja; zatim što sam rođen kao muškarac, a ne kao žena; treće, što sam Helen, a ne barbar».

 

Talesov značaj

Tales je prva osoba o kojoj znamo da je ponudila objašnjenja prirodnih fenomena koja su bila materijalističke a ne mitološke ili teološke prirode. Njegove su teorije bile nove, hrabre i razumljive; one su bile racionalne i znanstvene. Aristotel je priznao Talesa kao prvog filozofa i kritizirao njegove pretpostavke na znanstven način.
Najveća su Talesova dostignuća: traganje za znanjem radi samog znanja, razvoj znanstvene metode, usvajanje praktičnih metoda i njihov razvoj do općih načela, radoznalost spram prirodnih fenomena. On je u 6. st. pr. Kr. postavio pitanje «od čega se sastoji svemir», na koje se još traži odgovor.

U dugoj povijesti filozofije mnogi su se filozofi spominjali Talesa i pokušali ga karakterizirati na neki način. Općenito mu se priznaje da je donio nešto novo ljudskoj misli. Matematika, astronomija i

 već su postojale. Tales je dodao ponešto tim različitim poljima znanja kako bi proizveo univerzalnost, koja – sudeći po danas preostalim izvorima – nije bila odlika dotadašnje tradicije, nego utemeljila nov, znanstveni pristup.

 

 

NAZAD