Banja Luka je drugi po velicini grad u Bosni i Hercegovini, glavni grad Republike Srpske, jednog od dvaju BiH entiteta. Prema procjeni zavoda za statistiku RSiz 2006 imao je 230.000 stanovnika sa okolinom. Sam grad ima oko 180.000. Banja Luka je srediste Bosanske Krajine, regije na sjeverozapadu BiH. Grad lezi na rijeci Vrbas.Kao najveci grad, Banja Luka je gospodarstveni i kulturni centar Republike Srpske i drugi grad po velicini u BiH. Na podrucju grada, cija je povrsina 1.239 kvadratnih kilometara, sada zivi 230.000 stanovnika. Banja Luka leži s obje strane rijeke Vrbas u tektonskoj uvali pravca sjeveroistok-jugozapad. Sam grad se prostire na 150 kvadratnih kilometara, a nalazi se na 44º46'27 sjeverne geografske sirine i 17º11'44 istocne geografske duzine. Prosjecna nadmorska visina iznosi 164 metra. Klima je umjereno kontinentalna s prosjecno 143 dana godisnje sa padalinama, ali i 1821 sunčanim satom godisnje i srednjom godisnjom temperaturom od 12ºC. Najniza zabiljezena temperatura u Banja Luci je -27.4ºC, a najvisa 41.1ºC.Banja Luka je takodje poznata i kao grad zelenila, za sto je zasluzno oko 2400 hektara zelenih povrsina, od cega je oko 1000 hektara gradskog zelenila. Sve krasi i zeleni pojas oko rijeke Vrbas, jedne od najljepsih planinskih rijeka, koja prije nego sto udje u Banjaluku prolazi jednim od velicanstvenih djela prirode, kanjonom Vrbasa. I u Vrbasu i u ostalim rijekama oko Banjaluke moguc je ribolov i kupanje. U blizini grada je i mnogo lovnih podrucja.                                                                                                                                                                         

                                                                      Da bi se Banja Luka kao "na dlanu" sagledala, neophodno je popeti se na Sehitluke. To je jedina tocka s koje se moze vidjeti ne samo grad, nego i njegova okolica. A u samom gradu mogu se raspoznati i njegove ulice, sve veće i ljepse kuce i gradjevine. Raspolucena hitrim i zelenkastim Vrbasom, Banja Luka se, najvecim dijelom prostire juznom stranom Banjaluckog polja. Sve do austrougarske okupacije, Banja Luka je bila slika i prilika srednjeg tipa muslimanskog balkanskog grada. Svaka kuca je bila posjed za sebe. Reklo bi se da ovaj grad koji nije racunao s vremenom, nije zelio racunati ni s prostorom. Tako se Banja Luka razvijala nadaleko i nasiroko. U vrtovima, sirokim placevima i ulicama, prilicno udaljene jedna od druge, stajale su zgrade, obasijane suncem i obavijene mirisom vrtova. Austrougarskom okupacijom pocinju i osjetne promjene. Mnogi stari objekti su bili uklonjeni kako bi se stvorio prostor za izgradnju novih. Time se osjetno prorijedila i promijenila jedinstvena orijentalna slika grada. Potrebe za upravnim prostorijama, skolskim zgradama, bogomoljama za krscane, za stambenim zgradama mogle su se ispuniti samo izgradnjom novih zgrada. Tako je stvoren kontrast izmedju niskih i ruševnih kuxa i novih krovista. Ipak, vremenom su se nove i stare gradjevine organski povezivale, a slika grada postepeno dobijala novi sklad.

                                                                                 Pocetna strana           Nazad