|
Demokrit (oko 460-370. prije Hrista) |
|
 |
| |
|
Biografija |
|
|
| |
| Filozof Demokrit, porijklom iz grada Abdere u Trakiji, uz
Platona i Aristotela, predstavlja najplodnijeg i najsistematičnijeg filozofa
antičke Grčke.Od 52 Demokritova dijela sačuvano je samo 299 fragmenata, i to
petežno etičkog karaktera (tzv. gnome). Prema doksografskim izvorima, Demokritov
učitelj je bio Leukip iz Eleje (ili Abdere), čija je osnovna teza: "Nijedna
stvar ne biva bez uzroka, nego sve s razlogom i po nuždi". Ali Demokrit je učio
i od gimnosofista (golih mudraca) u Indiji, mudrih Egipćana, Etiopljana,
Persijanaca i Helena. Nova znanja i iskustva sticao je putujući od Sredozemnog
do Crvenog mora, proputovavši tako skoro ceo poznati stari svijet. Iako je tako
potrošio cijelokupno svoje naslijedstvo, nije ostao bez sredstava za život, jer
su ga sugrađani bogato nagradili kada im je pročitao svoje najznačajnije dijelo
Veliki red svijeta. Tada je Demokrit kupio kućicu okruženu vrtom,
proživevši ostatak svoga dugog života u rodnom polisu Abderi. Savremenici su
ovom učenom čovjeku dali nadimak "Mudrost" ali i "nasmejani filozof", zbog
duhovne vedrine i stalnog osmijeha na licu. Pri tome, doksografi pišu kako je
Demokrit jačao volju, boraveći u pustinji ili među grobovima, gdje je u tišini
moga da se skocentriše i razmišlja. Živjeo je preko 100 godina, a zadnjih dana
je održavao život udišući miris meda i toplih hljebova. Drugi opet kažu da
je pod starost, izlažući oči sunčevim zracima, sam sebi oduzeo vid, Zanimljivo
je i mišljenje hrišćanskog teologa Tertulijana u vezi s tim, prema kome je stari
veseljak i neumorni putnik, nije želio da gleda lijepe žene, kada već nije u
stanju da ih voli. |
| |
|
Učenja |
|
|
|
|
| |
| Demokrit Abderanin tvrdi da jednako bivaju i bivstvo i
nebivstvo, koje on označava kao puninu (nedjeljive čestice ili jedinke -
atome) i prazninu (prazan prostor). Abderanin smatra da kada recimo režemo
jabuku, nož prolazi kroz prazan prostor, tj. između atoma kao nedjeljivih
čestica. ili, kako sam kaže: "Po opštem mnenju jeste boja, po opštem mnenju
slatko, po opštem mnenju gorko, a uistinu jesu atomi i praznina" (1983 II: 101).
A Aristotel konstatuje: "Leukip i njegov drug Demokrit uzimaju kao elemente puno
i prazno, koje nazivaju bivstvo i nebivstvo" (1971: 16). Prema tome,
supstancija (podmet, osnova) svih nastalih i propadljivih bića su nenastali,
nepropadljivi i nedjeljivi atomi. Atmomi su slični elejskom bivstvu, samo ih ima
beskrajno mnogo i viječno se kreću. Međusobno se razlikuju samo po veličini,
obliku i položaju. Atomi se u praznom prostoru kreću nužno i pravolinijski.
Demokrit se zato uzima kao rodonačelnik starog determinizma (lat.
determinatio-određenost), odnosno fatalizma (lat. fatum-nužda,
sudbina) u filozofiji. Odnos između atoma ne uspostavlja ni heraklitovski logos,
ni Empedoklova ljubav - već nužnost (mitološka boginja Ananake).Demokritova
materijalistička pozicija ogleda se u tome što on odbacuje ideju o besmrtnosti
duše. Naime, iako su atomi od kojih je duša sastavljena slični vatrenim atomima
(sferični, okruglasti i vrlo pokretljivi), duša je smrtna i propada zajedno sa
tijelom. |
| |
| Demokrit Abderanin je dao i značajan doprinos razradi
problema saznanja, koji je bio zanemaren kod dosokratika. Razlikujući čulno i
razumsko saznanje, Demokrit kaže da čulima opažamo pojedinačna bića i stvari, a
razumom ono što je čulima nedostupno: atome i prazan prostor. Svojim učenjem o
eidola (sličicama), koje iz predmeta opažanja ulaze u naše oči, Demokrit
je nagovijestio i "teoriju odraza". |
