Haag je grad u Nizozemskoj

Hag

HAAG je grad u Nizozemskoj. Na nizozemskom jeziku je njegovo ime Den Haag (hrvatski Haag, njemacki Den Haag, engleski The Hague, francuski La Haye). Sluzbeno se zove 's-Gravenhage (na starom nizozemskom jeziku). Upravno je srediste Nizozemske, a nalazi se u pokrajini Juznoj Holandiji cije je takodjer upravno srediste.U 2004. godini u gradu je zivjelo 469.568 stanovnika, a u njegovoj urbanoj aglomeraciji oko 700.000 stanovnika, na povrsini od otprilike 100 km². Po velicini je treci grad u Nizozemskoj iza Amsterdama i Rotterdama.U Haagu se nalaze Eerste Kamer i Tweede Kamer, gornji i donji dom nizozemskog parlamenta. Nizozemska kraljica Beatrix takodjer zivi i radi u Haagu. Sva strana veleposlanstva i vladina ministarstva su smjestena u gradu, kao i Visoki upravni sud i brojne lobisticke organizacije. Usprkos tome, sluzbeni je glavni grad Nizozemske prema ustavu Amsterdam.Haag je jedan od glavnih gradova Ujedinjenih naroda i sjediste nekoliko ustanova UN-a. To su:

Medjunarodni sud pravde, smjesten u Palaci mira (Vredespaleis, ciju je izgradnju financirao Andrew Carnegie)

Medjunarodni sud za ratne zlocine pocinjene na podrucju bivse Jugoslavije, u Hrvatskoj zvan i Haaski sud i Haaski tribunal(Hag)

Medjunarodni sud za ratne zlocine

Organizacija za zabranu kemijskog oruzja

Model Ujedinjenih naroda za obrazovanje kroz simulaciju

HAAG je utemeljio 1248. godine grof Holandije i kralj Njemacke Vilim II. Holandski koji je trebao postati car Svetog Rimskog Carstva. U Holandiji, u sumi blizu Sjevernog mora je izgradio dvorac u kojem je namjeravao zivjeti, no prije krunidbe je poginuo u bitci. Sacuvani dijelovi dvorca zovu se Ridderzaal (Viteska dvorana) i jos su u uporabi za politicke dogadjaje.Holandski grofovi kasnije su koristili Haag kao svoje upravno srediste. 'Des Graven Hage' doslovno znaci "Grofova zivica" ili "Grofov privatni posjed". Dogovorom snaznih gradova Holandije poput Leidena, Delfta i Dordrechta tada mali i nevazni Haag izabran je za upravno srediste. Ova odluka kroz stoljeca nije mijenjana i stoga je Haag do danas ostao vladino sjediste, ali ne i sluzbeni glavni grad.Kako bi se zaustavio rast grada, Haagu nisu dodijeljena gradska prava, niti je bilo dopusteno graditi gradske zidine. Kada je u sesnaestom stoljecu gradnja zidina konacno dopustena, stanovnistvo je odlucilo preusmjeriti novac u izgradnju vijecnice. To se pokazalo katastrofalnom pogreskom tijekom Osamdesetogodisnjeg rata kada su spanjolske snage lako zauzele grad.Haag je konacno sluzbeno proglasen gradom za francuske okupacije 1806., stoljecima poslije ostalih nizozemskih gradova. Zbog toga u Nizozemskoj postoji urbana legenda o tome kako je Haag formalno jos uvijek selo.Grad zbog svoje povijesti nema veliku staru jezgru kao obliznji Leiden i Delft. Medjutim, nakon sto je vlada poslije 1850. pocela igrati vecu ulogu u nizozemskom drustvu Haag se brzo prosirio. Stariji dijelovi grada stoga potjecu iz 19. i ranog 20. stoljeca.Haag je pretrpio velika ostecenja tijekom drugog svjetskog rata. Sustav obalnih utvrda Atlantski zid bio je izgradjen kroz grad, zbog cega su Nijemci razorili cijele cetvrti. Dana 3. ozujka 1945. britanski RAF je bombardirao cetvrt Bezuidenhout s ciljem unistenja instalacije rakete V-2 u obliznjem parku. Zbog navigacijskih pogresaka bombe su pale na gusto naseljene dijelove grada, te je preko 500 ljudi poginulo, a oziljci na gradu vidljivi su i dan-danas.Haag je u poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku bio najvece europsko gradiliste. Grad se uvelike prosirio na jugozapad, a razoreni dijelovi brzo su obnovljeni i broj stanovnika je oko 1970. dosegao 550.000.U 1970-ima i 1980-ima se uglavnom bjelacki srednji sloj stanovnistva preselio u predgradja kao sto su Voorburg, Leidschendam, Rijswijk i, najvise od svih, u Zoetermeer. Ovaj bijeg iz centra doveo je do podjele na osiromaseno srediste i bogata predgradja, inace ceste na Zapadu. Pokusaji ukljucivanja dijelova predgradja u administrativno podrucje Haaga bili su izrazito kontroverzni. Ipak, u devedesetima je, uz pristanak nizozemskog parlamenta, Haag uspio pripojiti znacajna podrucja susjednih gradova u kojima su izgradjena ili se jos uvijek grade nova stambena podrucja.U Haagu su rodjeni neki od clanova nizozemske kraljevske obitelji: Vilim V ("stadtholder", glavni magistrat Ujedinjenih pokrajina Nizozemske), Vilim I (kralj), Vilim II (kralj), Vilhelmina (kraljica), Juliana (kraljica) te Katarina-Amalija (kci princa Vilima-Aleksandra).