Franklin Delano Roosevelt rođen je 30. januara 1882. godine. Politkom se počeo baviti 1907. godine, a već 1910- izabran je za senatora savezne države New York na listi Demokratske stranke. Predsjednik Wilson imenovao ga je 1913. podsekretarom mornarice. Na toj dužnosti je ostao do 1920. godine kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako obolio od paralize 1921. nastavio je političku djelatnost te je 1928. godine izabran za guvernera savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke 1931. izabran je za predsjedničkog kandidata. Na izborima 1932. godine Franklin Delano Roosevelt odnosi nadmoćnu pobjedu - samo šest država nije glasalo za njega. Na predsjedničkoj inaguraciji 1933. u martu obećao je New Deal (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije čuvenu, rečenicu:
Dopustite da iznesem svoje čvrsto vjerovanje kako se trebamo bojati jedino straha samoga.
S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su financirani iz saveznog proračuna. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko miliona ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sistem, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i penzija. Također je izmijenio politiku Sjedinjenih Država prema država Srednje i Južne Amerike u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika Sjedinjenih Država, tačnije 1933. godine, sa Sovjetskim Savezom uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. treći se put kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Država, što je to dotada bilo nezabilježeno u američkoj historiji.14. augusta 1941. Roosevelt i Churchill sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada) i sastavili Atlantsku povelju koja je sadržavala četiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja značila je začetak Ujedinjenih naroda. S Churchillom je potpisao i Zakon o zajmu i najmu kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv Sila Osovine.
U novembru 1944. godine po četvrti put pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Već prilikom susreta na Jalti (u februaru 1945. godine) s Churchillom i Staljinom vidno je bolestan. Tada ga je pregledao Churchillov liječnik i dao mu manje od šest mjeseci života. Preminuo je 17. aprila 1945. od izljeva krvi u mozak u Warm Springsu u saveznoj državi Georgiji. Pokopan je u Washingtonu. Posthumno po njemu je nazvan jedan nosač aviona američke mornarice. Također, posthumno 1948. godine u Londonu mu je otkriven spomenik na jednom od londonskih trgova. Spomenik je na svečanom otvaranju otkrila Rooseveltova supruga Anna Eleanor Roosevelt.
 |
 |
 |
 |
 |
 |