NAPAD NA LUKU PEARL HARBOR

Japanski vazdušni napad na Pearl Harbor (američka luka na havajskome ostrvu Oahu) gdje se na sidrištu nalazio veći dio ukupne američke pacifičke flote počeo je 7. decembra 1941. u 7,50 h. Taj napad smatra se povodom za ulazak Sjedinjenih Američkih država, koje su do tada u sukobu bile neutralne, u Drugi svjetski rat. Ovaj iznenadni napad koji je uslijedio bez prethodne objave rata, uništio je veliki dio američke borbene flote što je Japancima omogućilo višemjesečnu potpunu prevlast na Pacifiku. Tako je počeo rata na Pacifiku, kao jednim dijelom Drugog svjetskog rata.

Istovremeno s ovim napadom, Japanci su otpočeli ofanzivu protiv britanskih i holandskih kolonija u Jugoistočnoj Aziji, čime se Drugi svjetski rat doista pretvorio u rat globalnih razmjera. Pored toga, napad na Pearl Harbor često se smatra i prvom pomorskom bitkom u kojoj su nosači aviona zamijenili bojne brodove kao dominirajući element bitke.

Prvo su se džepne podmornice pokušale probiti u luku , no to im ili nije uspjelo ili su pak promašile mete. Japansko vazduhoplovstvo sa nosača je luku napalo oko 7 h i 40 min po lokalnom vremenu. Iako su Amerikanci posjedovali radar te njime zamijetili dolazak velikih formacija zrakoplova nikakva uzbuna u bazi nije podignuta sve dok Japanci nisu počeli zasipati vojne objekte (luku, aerodrome i hangare) bombama i torpedima. Iznenađenje je bilo potpuno, a Japanci su u kratkom roku uništiti i oštetiti gotovo sve američke avione na sletnim stazama. Američki brodovi su bili poredani u luci jedan uz drugi kao u mirnodopskim uvjetima te su ih japanski bombmarderi i torpedni avionu jedan za drugim potapali. U 8h 50 min uslijedio je i drugi napad koji je završio započeto. Sveukupno je u borbama učestvovalo više od 300 japanskih aviona.

Japanci su izgubili u akciji 29 aviona, 5 džepnih podmornica, oko 60 ubijenih pilota i podmorničara te jednog podmorničara koji je zarobljen. Amerikanci su imali gotovo 2400 ubijenih mornara, vojnika i pilota, gotovo 200 aviona je uništeno ili oštećeno. Bojni brodovi u luci su bili oštećeni od kojih Oklahoma i Arizona te zastarjeli Utah više nikada nisu sudjelovali u borbama. Ostali su popravljeni te su korišteni u kasnijim okršajima u Drugom svjetskom ratu.

Odnosi SAD-a i Carskoga Japana su se početkom 1940-ih uvelike pogoršali. Japan je već 1930-ih počeo komadati Kinu bez odobravanja SAD-a i evropskih kolonijalnih sila, a kada su japanske trupe zauzele Francusku Indokinu, Amerika je odlučila nametnuti Japancima embargo na uvoz goriva. Japanu tako ni Holandija nije smjela davati gorivo koje je bilo potrebno Japancima za nastavak rata u Kini i ekspanziju gospodarstva.

Sami napad na Pearl Harbor je proizveo, ili bolje reći, pokazao svijetu dvije velike sile. Prva, žrtva napada, SAD, postaje probuđeni div, te u Pearl Harboru dobiva glavni motiv za ulazak u rat. Napadač, Japan, u tom napadu predstavlja se svijetu kao nova pomorska, vazdušna, tehnološki i vojno opšte jaka sila, koja je ipak u tom napadu potpisala svoju smrtnu presudu, jer je 99% uzrok japanskog poraza bio kasniji američki protunapad (ne računajući onaj Dolittleov koji je imao više propagandni, nego strateški cilj), uključujući bacanje atomskih bombi koje su na kraju dovele do japanske kapitulacije i temeljne promjene strukture vlasti i gospodarstva, te ukidanje, do tada vladajućeg militarizma.

NAZAD