Polozaj i geografija
Grad Barselona, bez periferije, se prostire na povrsini od 100,39 km² i broji
1.578.546 stanovnika (popis stanovnistva iz 2004 godine). Cela provincija
Barselone ima oko 5.117.000 stanovnika. Gustina naseljenosti je 15.724,14
stanovnika po km². Nalazi se oko 160 km juzno od planinskog pojasa Pirineja i
granice sa Francuskom. Udaljenost od Madrida, glavnog grada Spanije, je oko 500
km. Grad je omeden dvema rekama koje se ulivaju u Mediteransko more. Na severu
je to reka Besos Besòs, a na jugu Ljobregat LLobregat.
Klima je mediteranska sa dugim i
zarkim, suncanim i
veoma vlaznim letima i blagim zimama. Bez sneznih padavina i ca temperaturom
koja zimi skoro nikada ne pada ispod nule, a koja se leti, narocito krajem jula
meseca i u avgustu, krece izmedu trideset i cetrdeset stepeni Celzijusa. U
centru grada se pod uticajem ljudskog faktora formirala mikroklima, tako da su
unutar centra leti velike vrucine, a zimi je toplije nego u ostalim delovima
grada.
Grad Barselona sacinjavaju deset opstina. Svaka opstina je politicki entitet sa vlastitim nadleznostima, cime se gradska vlast decentralizuje i priblizava gradanima. Teritorijalna podela je vezana za istorijske transformacije grada. Vecina gradskih opstina su nastale od starih zasebnih opstina i cetvrti sa posebnim identitetom, koje su tokom XIX i XX veka pripojene gradu Barseloni. Mnogi od starosedelaca grada i danas identifikuju Barselonu samo opstinom Siutat Velja Ciutat Vella (Stari Grad).
Gradske opstine koje sacinjavaju Barselonu su: Siutat Velja, Eisample Eixample,
Sants-Montzuik Sants-Montjuïc, Les Korts Les Corts, Sarija-San Zervazi
Sarrià-Sant Gervasi, Grasija Gràcia, Orta-Ginardo Horta-Guinardó, Nou Baris Nou
Barris, San Andreu Sant Andreu i San Marti Sant Martí.
Barselona nudi mogucnosti posetiocu da peske obilazi delove grada koji su od turistickog znacaja, kao sto su ostaci rimske kulture, srednjovekovni grad i cetrvrti katalonskog modernizma. Karakteristicna je urbanisticka podela grada na blokove i dugacke avenije koje spajaju krajeve samoga grada. Najduza ulica je avenija Dijagonala koja preseca grad od severozapada pa sve do obale mora na jugoistoku.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |