Stanovnistvo

S blizu 130 milijuna stanovnika Japan je deseta zemlja svijeta. Po sastavu stanovnika je vrlo homogeno, odnosno 99posto su Japanci, narod koji pripada mongolskoj rasi. Oko 50 000 pripadnika naroda Ainu, za koje se smatra da su prastanovnici Japana i koji su se na S povlacili pred doseljenicima s kontinenta, zivi na Hokkaidu, drugdje su nestali mijesanjem. Od ostalih naroda najbrojniji su Korejci, potomci doseljenika (cesto prisilnih) iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, zatim Kinezi, Filipinci, Brazilci, Amerikanci. Sluzbeni jezik je japanski, koji pripada altajskoj skupini jezika (srodan korejskom), a medju mnogobrojnim dijalektima potkraj 19. stoljeca za standardni jezik odredjen je tokijski.

Pise se kombinacijom kineskih znakova (pismo preuzeto u 4. st.; dotad japanski jezik nije imao pisanu formu) i dvaju slogovnih pisama (hiragana i katakana) nastalih u 9. stoljecu. U skolama se uci i pisanje japanskog jezika latinicnim pismom. U japanski jezik prodrle su (izmijenjene) mnogobrojne rijeci iz engleskog jezika. Osim vrlo visoke opste gustoce naseljenosti, Japan karakterizuje velika suprotnost pojedinih podrucja, jer 90posto stanovnistva zivi u priobalnim nizinama koje cine manje od 20posto teritorija.Istodobno, planinska unutrasnjost i veci dio Hokkaida razmjerno su rijetko naseljeni. Na Hokkaidu gustoca naseljenosti iznosi o. 70 st./km2 (buduci da u Sapporu zivi vise od polovine stanovnistva, najveci dio otoka jos je rjedje naseljen), na sjev. Honshūu o. 150 st./km2, u tokijskoj regiji o. 6000 st./km2, a jos desetak prefektura ima vise od 500 st./km2. Oko cetiri petine st. zivi u gradovima. Najveci je Tōkyō (Tokio) s vise od 8 mil. stanovnika. Ostali veci gradovi: Yokohama (3 545 000 st.), Ōsaka (2 593 600 st.), Nagoya (2 187 600 st.), Sapporo (1 870 648 st.), Kōbe (1 520 800 st.), Kyōto (1 460 900 st), Fukuoka (1 381 800 st) i dr., ukupno 30-ak gradova vecih od pola mil. st. Naglim rastom gradovi su se sirili i srastali tvoreci neprekinuta urbanizirana podrucja. Procjenjuje se da u metropolitanskom podrucju Tōkyja zivi vise od 30 mil. st. Ostale vece aglomeracije: Ōsaka–Kōbe–Kyōto (17,5 mil. st.), Nagoya (8,7 mil. st.), Fukuoka–Kita-Kyūshū (4,2 mil. st.) i dr. Stanovnistvo se vrlo brzo povecavalo izmedju 1870. i 1970, s o. 30 mil. na vise od 100 mil. Nakon 1970. stopa rodnosti bitno se smanjila pa je danas prir. promjena spora (prosj. 1980–2002: 4‰) i dalje se smanjuje (2002. stopa rodnosti 10‰, smrtnosti 8,5‰). Zbog visokog standarda zivota, zivotni vijek premasuje 80 g., a niska rodnost uzrokom je nepovoljne dobne strukture stanovnistva.
 

Polovica st. starija je od 42 g., mladjih od 15 g. je 14,3posto, a starijih od 65 g. 18posto. Potkraj 19. vijeka pocela je snazna emigracija, najprije u Sjevernu i Juznu Ameriku, poslije na Tajvan, u Koreju i Mandzuriju, ali je s gosp. razvojem u XX. st. prestala. Manjak radne snage, posebice za slabije placene poslove, nadoknadjuje se stranim radnicima.obvezno skolovanje traje 9 g., nepismenog st. manje je od 1posto, a vise od 20posto st. ima visoku strucnu spremu.

pocetna strana