Buduci da je Grcka nerazvijena, oko 1/4 stanovnistva trajno se odselilo u inostranstvo, a velik broj stanovnistva zaposlen je u inostranstvu uprkos nedostatku radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima.
Grcka je pretezno planinska zemlja (oko 80% teritorija je brdsko-planinski
prostor).Rijeke oskudijevaju vodom, kratkog su toka i ni jedna nije plovna. Najveca im je vrijednost u tome sto su prirodni pravac povezivanja unutrasnjosti s morem.
Sume pokrivaju samo 15% ukupne povrsine, a zbog cestih susa prevladava nisko tvrdolisno grmlje.
Od kulturnih biljaka uzgajaju se maslina, smokva, agrumi i vinova loza.
Gotovo polovina stanovnika Grcke zivi od poljoprivrede.
U kotlinama i dolinama rijeka uzgajaju se zitarice, duhan (medju najvecim proizvodjacima u svijetu), masline, vinova loza, sezam, mak, riza, pamuk (najveci proizvodjac u Europi), povrce i voce. Grcka ima vrlo razudjenu obalu te povoljne bioloske uvjete koji omogucuju razvoj obalnog i pucinskog ribolova, ali zbog potreba turizma riba se uvozi. Jos je razvijeno i spuzvarstvo.
Najznacajnije su aluminijska i hemijska industrija, a veoma znacajna je i tradicionalna sitna preradjivacka industrija obrtnicko-manufakturnog tipa.
Razvoju cestovne i zeljeznicke mreze u Grckoj ne odgovaraju konfiguracija tla; saobracajnice su dobro razvijene duz obale, no malo ih je u unutrasnjosti.
Glavna cestovna os, prosirena i osuvremenjena u posljednjim decenijama izgradnjom novih supercesta, polazi od Patrasa prema Ateni uz obalu Peloponeza. Glavna zracna luka je u Ateni, a medjunarodne zracne luke se nalaze i u Solunu, na Krfu i u Kavali. Gusta mreza zracnih linija povezuje ih s vecim ostrvima.
U periodu 1882. - 1883. probijen je Korintski kanal koji presijeca Peloponesku prevlaku i spaja Jonsko more s Egejskim. Iz atenske luke Pireja na sve strane polaze trajekti, morski saobracaj je vrlo razvijen.
