Pismenost
se izgubila i mikensko pismo je zaboravljeno, pa su Grci prilagodili fenicki
alfabet grckome i od oko 800. p. n e. pocinju se pojavljivati pisani zapisi.
Grcka je bila podijeljena na mnogo malih samoupravljajucih zajednica ciji je
oblik uzrokovan grckom geografijom gdje je svako ostrvo, dolina i nizija
odsjecena od susjedstva morem ili planinskim lancem.Dok se Grcka ekonomski oporavljala, njeno se stanovnistvo povecalo vise nego sto je bilo obradive zemlje. Stoga su Grci od oko 750. p. n. e. zapoceli sirenje koje je potrajalo 250 godina naseljavajuci kolonije u svim smjerovima. Na istoku se prvo kolonizirala egejska obala Male Azije, a onda Cipar i obale Tracke, Mramorno more i juzna obala Crnog mora. Grcka je kolonizacija dosegla sve do dalekog sjeveroistoka Ukrajine. Na zapadu su naseljene obale Albanije, Hrvatske, Sicilije i juzne Italije, a onda i juzna obala Francuske, Korzika pa cak i sjeveroistocna Spanjolska. Grcke kolonije su takodjer osnovane u Egiptu i Libiji. Danasnji gradovi Sirakuza, Napulj, Marseilles i Istanbul u svom pocetku su bile grcke kolonije Syracusa, Neapolis, Massilia i Byzantium.
Do 6. vijeka p. n. e. Helada (kako Grci zovu svoju zemlju) je postala kulturno i jezicno podrucje mnogo vece od geografskog podrucja Grcke.
Grcki gradovi nisu politicki nadzirali kolonije koje su osnivali, ali su cesto ostajali povezani s njima u religiji i trgovini. Grci su se i u domovini i u inostranstvu organizirali u nezavisne zajednice, pa je grad (polis) bio osnovni oblik grcke vladavine.
