|
Uma se
okuplja oko jedinstvenoga dogmatskoga, bogoštovnoga i pravnog sustava.
Jedinstvo i raznolikost dva su komplementarna obilježja te religijske
zajednice. Jedinstvo proizlazi iz jednostavna i obuhvatna dogmatskog i
bogoštovnog sustava, raznolikost iz različitih jezičnih, kulturnih i
etničkih zajednica u koje se islam uklopio u prostoru i vremenu. Uma
je nastala 622. u Medini kao religijska i politička zajednica, u kojoj
se vjersko i društveno, bogoštovno i svjetovno duboko isprepleću.
Muhamed je Božji poslanik (prorok), ali i državnik, vojskovođa i
diplomat. Izvor političke vlasti nije javno mnijenje te dogovor i ugovor
prema njemu, već Alah koji je za to ovlastio svog poslanika. To
jedinstvo religijskoga i političkoga kroz povijest će obilježiti Umu i u
susretu sa zapadnjačkim društvom, gdje se to dvoje razlikuje i razdvaja,
nametnut će muslimanima ozbiljne probleme. U islamu nema klera u
kršćanskom smislu, već se upućenu svjetovnjaku povjerava određena
vjerska služba (mujezin, imam, hatib, muftija).
Kako je u središtu islama šerijat i šerijatsko pravo, glavni su vjerski
službenici pravnici teolozi (ulema). U islamskim zemljama (dar-ul-islam)
muftija je u skladu sa šerijatskim pravom rješavao slučaj i donosio
rješenje, a kadija ga provodio u praksi. Kalif je bio više svjetovni i
politički zaštitnik islama, a ne vrhovni vjerski poglavar u užem smislu
te riječi. Džamija je ne samo bogomolja (kultno mjesto) već i ustanova s
popratnom vjerskom školom (mekteb, medresa) i knjižnicom (kutubhana).
Islamska zajednica na samom se svom početku
(druga polovica VII. stoljeća) podijelila na sunite, haridžite i šijite.
Premda je povod bio borba oko kalifata, ogranci su se s vremenom
izdiferencirali pravno i dogmatski. Uz Kuran suniti prihvaćaju još tri
izvora islama i šerijatskog prava (sunu, idžmu i kijas).
Šijiti osporavaju treći izvor (idžma) i naglašavaju ulogu osobnog
istraživanja (idžtihad). Zbog naglašavanja subjektivnog načela
religioznog iskustva, šijiti su se dalje raščlanjivali na pojedine sekte
(duodecimiti, septimiti, ismailiti, karmati, muteziliti). Novije su
sekte šijitskog ishoda ahmadizam i babizam. Čuvajući zajednički
dogmatski i bogoštovni okvir, sunizam se raščlanjuje na pravne škole i
derviške redove. Suniti tvore većinu (90%) u islamu, šijiti manjinu
(10%).
|
 |
