Rasprostranjenost
|
||
Rasproširenost islama po zemljama. Zeleno su sunitske, a plavo šijitske većine. Za Muhamedova života (medinska država)
islam se proširio čitavim Arabijskim poluotokom, bilo vojnim pobjedama,
bilo taktičnim pridobivanjem beduinskih plemena. Za četvorice prvih
kalifa (632-661) vojnim osvajanjem se proširio u Siriju, Palestinu, Irak,
Perziju, Zakavkazje, Egipat i sjevernu Afriku (zlatno doba islama). Za
omejidskih (661-750) i abasidskih (749-1258) kalifa osvojena je
berberska Afrika i Španjolska, a na istoku dijelovi Indije i središnje
Azije. Osmanlije su proš Suvremeni islamski svijet obuhvaća pet kulturoloških zona: arapsku (arapske zemlje i narodi), tursku (Osmanlije, Azerbajdžanci, Turkmeni i dr.), iransko-indijsku (Iran, Afganistan, Pakistan, Bangladeš, muslimani u Indiji), malešku (Malezija i Indonezija) i crno-afričku (Eritreja, Nigerija, Sudan i dr.) zonu. Na tom raznoliku supstratu islam je stoljećima razvijao bogatu, raznoliku i u isto vrijeme jedinstvenu islamsku civilizaciju. U XIX. i XX. stoljeću u islamskom svijetu dolazi do istovremene težnje prema panislamizmu (političko, gospodarsko i duhovno jedinstvo islamskih zemalja i naroda) i prema nacionalizmu (stvaranje posebnih država na jezičnoj, kulturnoj i povijesnoj podlozi, s većim ili manjim stupnjem svjetovnosti). |
||
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |