VELICINA

 

Velicina i tezina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i razlicita podrucja.
Najveci vukovi (zive u sumskim podrucjima Letonije, Bjelorusije, Aljaske i Kanade) dosezu duzinu tijela (od vrha njuske do pocetka repa) do 160 cm, a rep je dugacak jos do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseci tezinu do 80 kg.
Najmanji vukovi zive na Prednjem Orijentu i na Arapskom poluotoku. Duzina tijela im je oko 80 cm, tezina 20 kg a rep je dug oko 29 cm.
Ženke su oko 2 do 12post manje od muzjaka i 20 do 25posto lakše od njih.

 

Zavijanje

Zavijanje u vukova ima visestruku ulogu. Tako pripadnici jednoga copora medjusobno komuniciraju i lakse se okupljaju. Ono je i jedan od nacina obiljezavanja teritorija. Njime pripadnici copora daju do znanja vukovima iz susjednih copora da im je bolje drzati se podalje. Zavijanjem vukovi brane plijen koji su uhvatili. U sezoni parenja reproduktivni clanovi copora zavijanjem ucvrscuju svoj dominantni status u coporu. Vukovi zavijaju ljeti cesce nego zimi jer tada mlade vukove uce novim vjestinama. U svakom slucaju, krivo je vjerovanje da vukovi zavijaju na Mjesec. Kada su gladni ili u lovu, vukovi na zavijaju jer bi otkrili svoju prisutnost potencijalnoj lovini.
Osim sto zavijaju, vukovi ponekad i laju kao psi. To se dogadja kada leglu prijeti naka opasnost (blizina covjeka ili medvjeda), pa odrasli vukovi lajanjem nastoje na sebe privuci pozornost uljeza.

OKUPLJALISTE

Okupljaliste je mjesto gdje copor drži mladunce tijekom proljeca i ljeta. Ako osjete opasnost za mladuncad, vukovi ih premjeste na sigurnije mjesto - novo okupljaliste. Napusteno okupljaliste moze se prepoznati po mnostvu vucjih tragova, mnogobrojnim vucjim izmetima razlicite starosti i po ostacima plijena  (najvise kosti) koje su odrasli vukovi donijeli mladima za hranu i igru (ucenje).