Najveci
dio radno sposobnog stanovnistva je zaposlen u usluznim djelatnostima (42%), u
poljoprivredi (31%), a u industriji samo 27%.Privreda
Najveci
dio radno sposobnog stanovnistva je zaposlen u usluznim djelatnostima (42%), u
poljoprivredi (31%), a u industriji samo 27%.
Veliki dio Brazila
pokrivaju veoma plodna zemljista, na kojima se mogu dobijati po dva ili tri roda
godisnje. Sada se obradjuje samo 4% od ukupne povrsine, ali ni u jednoj zemlji
svijeta nema mogucnosti tako velikog sirenja obradivih povrsina kao u Brazilu.
Najveci dio zemljista cine krupni veleposjedi, od kojih su neki jednaki povrsini
srednjeamerickih drzava. Zbog velike povrsine zemlje, koja se pruza u nekoliko
klimatskih pojaseva, poljoprivreda je raznolika. U tropskim i suptropskim
krajevima uzgaja se secerna trska, pamuk, duvan, banane, kava, riza i juzno
voce. Za domacu potrosnju najvise se gaje psenica i kukuruz (u umjerenom
pojasu), manioka, riza, pasulj i kikiriki za ulje.Zbog nedostatka mehanizacije i
male upotrebe vjestackog djubriva, prinosi po hektaru su medju najmanjima u
svijetu. Tako, prosjecan prinos psenice po hektaru iznosi samo 1 000 kg, sto je
oko sedam puta manje nego, npr, u Holandiji i Danskoj.
Najznačajniji izvozni
proizvod Brazila je kafa, a gotovo polovina ukupne
proizvodnje dobija se u saveznoj drzavi Sao Paolo, najvecoj monokulturnoj
oblasti proizvodnje kafe u svijetu.Na svijetskom trzistu narocito su poznate
vrste brazilske kafe, koje imaju nazive po izvoznim lukama : SANTOS, MINAS,
PARANA, RIO...
Na visoravnima Brazilskog gorja razvijeno je ekstenzivno stocarstvo (preko 55
miliona goveda,30 miliona svinja, 16 miliona ovaca, 7 miliona konja, ...)
Brazil raspolaze velikim mineralnim bogatstvom, koje tek treba iskoristiti.
Znatna su nalazista boksita, zeljeza, mangana, nikla, fosfata, platine, urana,
grafita, te zlata i dijamanata za industrijske potrebe (*BRAZILSKI TOPAZ-
cijenjeni dragi kamen zlatnozute boje).
Veliko prirodno bogatstvo predstavlja vodna snaga brazilskih rijeka, ali se od
20 miliona ks vodene energije koristi samo 11,2%.
Industrija
Do
polovine 20-og vijeka, u Brazilu je bila zastupljena samo laka industrija -
tekstilna, prehrambena, industrija duvana, koze i obuce, drvna, farmaceutska
itd. Narocito povoljni uslovi su postojali za razvoj drvne industrije, buduci da
je Brazil po povrsini suma na drugom mijestu u svijetu i da na svakog stanovnika
otpada oko 8 ha sume, ali se ona neracionalno koristila, sto je dovelo do pojave
velikog ekoloskog problema: "SVJETSKA PLUCA" - sume Amazona ce biti unistene,
ukoliko se brazilskoj sirotinji ili bogatim rentijerima ne ponude druge
mogucnosti za zaradu i opstanak.
Teska industrija je zapocela sa razvojem nakon Drugog svjetskog rata. Najvaznije
rude koje se eksploatisu su rude gvozdja, mangan i boksit. Po proizvodnji rude
gvozdja, Brazil je na cetvrtom mjestu u svijetu, poslije Rusije, Kine i
Australije. Najveci dio proizvodnje ove rude se izvozi, a manji dio se topi u
zeljezarama Sao Paola, koje su manjeg kapaciteta, i u velikoj zeljezari Volta
Rodonda koja se nalazi u saveznoj drzavi Minas Gerais, glavnoj rudonosnoj
pokrajini.
Gotovo citava industrija je smjestena u tri grada i njihovoj okolini - u Sao Paolu, Rio de Janeiru i Belo Horizonteu. Ovaj "BRAZILSKI TROUGAO" se poceo razvijati u 18 vijeku, na osnovu eksploatacije nalazista zlata i dijamanata.
Vrijednost uvoza Brazila (61,4 biliona) premasuje vrijednost iznosa (53
biliona). Nacionalni dohodak (per capita) iznosi 6300 dolara godisnje.
Glavni trgovinski partneri Brazila su Evropska Unija, SAD, Argentina i Japan.
 |
 |
 |
 |
 |
 |