Istorija
Božića
Po riječima sv. Augustina:
"Bog se
počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti". Taj jedinstveni
povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od
davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić
umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je
kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje
riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja:
blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan
čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne
prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je
stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da
je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz
njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost,
susretljivost, povjerljivost, skromnost.
Božić se do pred konac
IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da
bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula,
još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina
Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske
obratnice. Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja
smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog
Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove
godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodil nam se
kralj nebeski sa stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje
na Božić kao prvi dan nove godine. Tek je 1691. Crkva prihvatila
1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo
potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije
moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz
pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do
današnjih dana - uloga vegetacije, svjetlosti, darova i
čestitanja.
Svi ti običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih
naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom
svijetu, a opet, svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako
ih učinila prepoznatljivima.
Biblijski
Božić
Razumijevanje Božića i
njegovo otajstveno značenje lučimo po Bibliji. Tako je Božić
prije svega biblijski događaj. Na blagdan Božića se već od 5.
stoljeća slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te
poldanjica. Kod polnoćke i zornice čita se izvještaj o događaju
Božića s njegovim povijesnim odreženjem: u one dane izađe
naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Kod
zornice je naglasak na evanđeoskom izvještaju o navještaju
pastirima, a kod poldanjice je proglas evanđelja sv. Ivana: u
početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše u Boga, i ta Riječ bijaše
Bog... I Riječ tijelom postade i nastani se među nama! Ovaj
proglas jasno uspoređuje stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina
Božjega; oba događaja povezuje osoba Sina Božjega. On, besmrtan,
je po Božiću postao smrtnikom da bismo mi, po njemu, postali
besmrtnici. On, vječan, postade vremenit, da bismo mi po njemu
postali vječni. Nastanio se među nama, prihvatio naš život,
postao naš suputnik i supatnik. Ostvario je svoje poslanje i
postao naš Spasitelj i Otkupitelj.
Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se
je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje.
Zapravo Biblija izriče trodjelno poruku o Božiću: očitovala se
slava Bogu na visinama, uspostavlja se na zemlji mir, koji je
potvrda Božje naklnosti prema ljudima. Ljudi su od prvog Božića
svjesni da uživaju Božju naklonost, a svakog Božića obnavljaju
tu svijest, pa stoga njegovu i uzajamnu blagonaklonost,
dobrostivost, dobrovoljnost. Hrvatski katolici dokazali su svoje
vjerničko razumijevanje biblijskog Božića i u pjesmi Čestit
svijetu izrekli svoje vjerovanje.
Pjesnik Jeronim Korner, jedan
od najboljih hrvatskih duhovnih pjesnika, ispjevao je neposredno
prije II. svjetskog rata ovu pjesmu o Božiću:
I bio je Čovjek-Bog,
I dobar i drag i blag!
Kud prošla je njegova stopa,
Rastao milinja trag.
I bio je Čovjek-Bog,
I lijep i svet i tih.
I svaka njegova riječ
Bijaše zvonak stih.
On življaše davno,
Al spomen je o njemu živa.
I mnoštvo o njemu zvijezda
Zemlji priču dariva.
O, čuva cijeli svijet
O njemu spomen čist:
Bio je čovjek, Bog i cvijet,
A zvao se Isus Krist.
