Barcelona
Prema
poslednjem izveštaju španskog Zavoda za statistiku iz 2006. godine, sam grad
Barselona broji 1.605.602 stanovnika. Barselona sa okolinom broji 3.161.081
stanovnika i ima površinu od 633 km².Barselona je jedan od glavnih evropskih
ekonomskih centara, sa jednom od glavnih mediteranskih luka. Grad
Barselona je drugi po veličini u Španiji. Grad je takođe i bitna turistička
destinacija i ima veoma bogato kulturno i istorijsko nasljeđe, od kojih se
posebno ističu arhitektonska djela Antonija Gaudija (katal. Antoni Gaudí) i
Ljuisa Domeneka i Muntanera (katal. Lluís Domènech i Montaner) od kojih je
UNESKO mnog proglasio svetskom baštinom.Barselona je bila domaćin važnim
svjetskim događajima koji su doprinjeli tome da postane veoma poznat i posećen
grad. Najbitniji
su Svjetska izložba 1888. i 1929. godine, Letnje olimpijske igre 1992. godine, i
Forum Kultura 2004.Barselona je poznata kao metropola modernizma. Grad u kojem
je živeo i radio arhitekta Antoni Gaudi, sadrži i njegova najreprezentativnija
dela, koja godišnje privlače milione turista iz celog svijeta. Najpoznatije delo
arhitekte i ujedno najposećeniji arhitektonski objekat u Španiji je katedrala
Sagrada Familija (Sveta porodica), koja je ostala nezavršena posle njegove smrti
i još uvek se gradi. Predviđa se da će biti završena oko 2020 godine. Druga
poznata dela arhitekte su kompleks Park Guelj, gde je arhitekta i živeo
poslednjih dvadeset godina svoga života, kuća Mila (katal. Casa Milà), poznatija
pod imenom Pedrera i kuća Batljo (katal. Casa Batlló). Osim dela arhitekte
Gaudija, tu su još i drugi biseri katalonskog modernizma kao što je bolnica San
Pau i Palata katalonske muzike (katal. Palau de la música catalana), arhitekte
Ljuisa Domeneka i Myntanepa.Osim
modernizma, možemo sresti i istaknuta dela drugih istorijskih perioda. Iz
srednjovekovnog perioda vredno je istaknuti dela gotike, koja su prisutna u
starom gradu i po kojima je i cela jedna četvrt dobila ime, Gotički kvart
(katal. barrio gótico). Njemu pripadaju katedrala Santa Eulalija, bazilika Santa
Marija del Mar (karakteristična po harmoniji i čistoći forme) i crkva Santa
Marija del Pi koja se nalazi na istoimenom trgu (Plasa del Pi).Iz savremene
arhitekture treba naročito istaknuti nemački paviljon (Paveljon aleman),
nemačkog arhitekte i dizajnera Ludviga Misa van der Roea, koji je konstruisan
1929. godine u svrhu internacionalne izložbe, svetskog događaja čiji je domaćin
te godine bila Barselona. Tu su još
i Zadužbina (fondacija) Đoana Miroa i Paviljon Republike (1937) katalonskog
arhitekte Đyzepa Ljuisa Serta i Muzej savremene umetnosti Barselone (skraćeno,
MAKBA), američkog arhitekte Ričarda Mejera.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |