ZANIMLJIVOSTI

      JEDNA od najslavnijih prepirki u svijetu povijesti umjetnosti ponovno je aktualna - tko je zapravo Van Goghu odsjekao uho, on sam ili netko drugi? Dvoje njemačkih akademika u svojoj novoj knjizi tvrde kako je to učinio Gauguin, i to sabljom. Oko priče o Van Goghovom odsječenom uhu, zapravo nikad nije postojao konsenzus oko izvora. Davne 1888. godine, Vincenta Van Gogha pronašla je policija u francuskom mjestu Arles, u jutarnjim satima 24. prosinca, krvavog lica te su ga odveli u bolnicu. Najpoznatija verzija te priče, koju je ovjekovječio i film "Žudnja za životom" iz 1956. godine s Kirkom Douglasom u naslovnoj ulozi, kaže da je Van Gogh uho odrezao sam, upotrijebivši britvu.Van Gogh je štitio Gauguina i šutioTo je ujedno bio i znak propadanja njegova mentalnog zdravlja te upozorenje na suicidalne namjere tog proslavljenog slikara, koje su se obistinile sedam mjeseci kasnije.Jedan od dvoje autora nove knjige na tu temu, Hans Kaufmann, tvrdi kako je uho Van Goghu mačem rapierom zapravo odrezao njegov prijatelj Gauguin, koji je osim što je i sam bio slikar, bio i vrstan mačevalac i profesor suradnik u civilnoj obrani, piše Le Figaro.Van Gogh, prema Kaufmannu, nije htio policiji reći ništa o nemilom ili nesretnom događaju, kako bi zapravo zaštitio prijatelja. Isto tako, smatra Kaufmann, to objašnjava nagli povratak Gauguina u Pariz, nakon kratkog saslušanja u policiji.Ni britva ni Gauiguinov mač nikad nisu pronađeni.Gauguin je svojim činom navodno htio poniziti Van Gogha, a mač je navodno bacio u rijeku Rhonu, ali on nikad nije pronađen, baš kao ni britva kojom je Van Gogh sebi navodno odrezao uho, tvrdi Kaufman. "Jedno je sigurno, općeprihvaćena verzija te priče bazira se uglavnom na Gauguinovim sjećanjima, objavljenima 1903. godine", kazao je Kaufmann.Gauguin je u svojoj verziji priče tvrdio kako je njihova svađa bila umjetničke prirode. Nakon smrti svog bivšeg prijatelja, kojega nakon incidenta nikad više nije vidio, Gauguin je otputovao na Tahiti te je tamo 1901. godine naslikao suncokrete na stolici. Jedan od suncokreta napravljen je kao oko koje promatra promatrača pa se postavlja pitanje radi li o grižnji savjesti ili skrivenoj gesti preminulom prijatelju.Autori knjige Hans Kaufmann i Rita Wildegans svoje će teze braniti 17. lipnja na velikoj izložbi nizozemskih pejsaža u Baselu, u Švicarskoj.