Pocetak
evropske istorije, kada su kraljevstva i carstva civilizacija na Orijentu
cvetala i propadala, pocinje dolaskom Grka.
Prvi, stidljivi koraci ka usponu, od primitivne kulture do vrhunske civilizacije,
ucinjeni su na prostoru Egeja u toku
Bronzanog doba(2800-1100 p. n. e.). Bilo je to
doba trgovine i komunikacije medju narodima u kome je
uglavnom vladao mir, koji bi povremeno bio prekidan krvavim ratovima. Oblast
Egeja imala je kljucnu poziciju pri svakoj trgovini medju narodima koji su
dolazili sa severa iz Male Azije ili
Severne Afrike tokom 2. i 3. milenijuma p. n.
e. Celokupna egejska civilizacija bila je zasnovana na vojno pomorskoj moci i
trgovini. Stanovnici starog sveta preneli su svoju trgovinu na ostrva i
priobalno podrucje Egeja, a samim tim su doprineli povecanju materijalnog
bogatstva.Krit je bio u stalnoj trgovackoj vezi sa
ostatkom Egeja gde su izrastale nove, male, nezavisne civilizacije, od kojih je
Kikladska bila najznacajnija. Grupa Kikladskih ostrva je bila isuvise mala da bi
mogla primiti veliki broj stanovnika, medjutim bogatstvo minerala i metala uz izuzetno povoljan geografski polozaj,
dodelio je ostrvima veoma vaznu ulogu tokom ranog bronzanog doba.
Zavisno
od mesta razvitka egejskih civilizacija ili u zavisnosti od odredjenih
karakteristicnih arheoloskih ostataka, dobile su ime,Minojska po Kritskom legendarnom kralju
Minoju;Kikladska po grupi ostrva;Mikenska po gradu Mikeni. Postojala je i
Trojanska civilizacija, u regionu Troje, na severozapadu Male Azije. Dolaskom
Doraca sa severa Bronzano doba se zavrsava
svuda izmedju 1100. i 1000. godine p. n. e. Njihov dolazak je predstavljao
poslednji udarac mikenskoj civilizaciji. U medjuvremenu Pelazgi i Jonjani napustaju kontinentalni deo Grcke pod
pritiskom Dorana osvojivsi Peloponez. Presli su more i nastanili se na sevrnim egejskim ostrvima i duz maloazijske
obale. Tu su izrasli veliki gradovi koji su vec od 7. i 6. veka p. n. e. postali
centri brilijantnih civilizacija.
Medju bogatim gradovima izdvajali su se Klazomenea,Alikarnasos,Kolofon,Smirna,Fokea,Samos,Efes i iznad svih Milet.Oni su bili kolevka nauke i filozofije i prvi gradovi koji su se razvili u gradove-drzave. Pre nego sto su potpali pod vlast Lidijaca i Persijanaca, pomogli su da se oblasti Mediteranskog i Crnog mora otvore uticaju grcke civilizacije. Krajem tog perioda (6. vek p. n. e.) pojavljuju se dve suparnicke sile,Sparta i Atina.Sparta (lokalni naziv - Λακεδαιμων) je bila najmocnija vojna drzava u Staroj Grckoj pre uspona Atine posle Persijskog rata.U pocetku,Sparta i Atina su bili saveznici, ali su uskoro postali rivali.
Sa pojavom Homera i njegovih epova-Ilijade i Odiseje, Grcka ide ka novom dobu ubrzanog napretka koji ju je uveo u period danas poznat kao klasicno doba (500-323. g. p. n. e.). To je period koji je iza sebe ostavio najpoznatije spomenike i relikvije.Homer(grc.) je polulegendarni anticki-grcki pesnik koji je, po nekim pretpostavkama, ziveo krajem 8. ili u 7. veku stare ere, cije je delo ostavilo neizbrisiv trag na razvoj zapadne civilizacije.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |