Platon
je rodjen u Ateni 21.svibnja 428. ili 427. pr. Kr. Porijeklom je iz dobrostojece
aristokratske obitelji, koja svoje porijeklo navodno vuce od starih atenskih
kraljeva; takodjer je bio u blizem srodstvu s utjecajnim politicarom Kritijom.
Platonov otac, Ariston, umro je dok je ovaj bio jos djecak, a majka Periktiona
se udala za svog ujaka Pirilampa, koji je bio blizak sa Periklom.Platonovo pravo ime je
Aristokle, a Platon (sto znaci sirok) je nadimak o cijem izvoru
postoji vise teorija: moguce je da se odnosi na njegovu tjelesnu gradju (bavio
se hrvanjem), sirinu cela ili na sirinu njegova znanja. Kao dobrostojeci
aristokrat, prosao vrlo opsezno skolovanje, te se upoznao s djelima mnogih
grckih filozofa, koja su ostavila velik utjecaj na njegova vlastita shvacanja.
Korijeni Platonovog idealizma mogu se pronaci kod pitagorejskog razlikovanja
pojavnih stvari i brojeva kao neceg pojmovnog, te kod Sokratovog shvacanja pojma
kao onog opsteg. Gnoseologija mu je slicna elejskoj, dok mu je etika sokratovska.
Aristotel
Bio je Platonov ucenik,
a njegov metaficicki dualizam odbacio je tvrdeci da u zbilji postoje samo
pojedinacne stvari iz kojih razum apstrahira opste pojmove. U Ateni je osnovao
vlastitu,peripateticku filozofsku skolu, koja je nastavila djelovati i poslije
njegove smrti.Po
njegovu ucenju,
najvisa je od svih znanosti "prva filozofija" (poslije nazvana metafizikom), jer
proucava bice kao bice te otkriva da ono po sebi ima razna, to jest analogna
znacenja (bice kao kategorije:supstancija i njezinih devet akcidenata; bice kao
zbilja i kao mogucnost; bice kao istinito). Sastavni i najvisi dio "prve
filozofije" jeste teologija. Ona proucava bozanski nus ili "um", koji je prvi,
nepokretni i nepokrenuti pokretac sveukupne zbilje. Objasnjavajuci gibanje i
nastajanje kao prijelaz supstancije ne iz nebica u bice, nego iz bica kao
mogucnosti u bice kao zbiljnost, Aristotel daje jedan od najvaznijih odgovora na
sredisnji problem grcke filozofije.Anticka
filozofija obuhvata filozofska misljenja i sisteme koji su se razvili na sirokom
mediteranskom prostoru prozetom antickom grckom i mitskom kulturom u periodu od
7. veka stare ere do propasti antickog sveta pocetkom 6. veka nove ere.Kultura
anticke Grcke zacetnik je i zapadnoevropske kulture. Na tom se geografskom
podrucju prvi put u istoriji izdvaja filozofsko-naucni oblik mišljenja iz
religioznog-fantasticnoga. Karakteristika stare orijentalne kulture bila je
uklopljenost odredjenog stepena naucnog misljenja, do kojeg su stari orijentalni
narodi dospeli, u religiozno-fantasticni oblik misljenja. Ta uklopljenost
egzaktne misli u fantasticno-religioznu mistiku karakteristicna je i za licnosti
koje se bave naukom u starim kulturama. To su bile zatvorene svestenicke grupe
ili proroci koji su se izdvajali iz sveta i ljudskog drustva da bi tako
osamljeni i udubljeni u same sebe dosli do istine. Njihovim sposobnostima
pridavana je aureola uzvisenosti,nadzemaljskog i nadljudskog.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |