Dali se poslije 1929. godine pridružio nadrealističkom pokretu, iako su ga lideri surealističkog pokreta 1934. diskreditovali zbog njegovog pro-fašističkog držanja, nakon toga izjavljuje Dali: „Surealizam to sam ja!“. Njegove slike predstavljaju prikaze snova i svakodnevnih objekata u neočekivanoj formi, kao npr. curenje satova u slici „Trajnost memorije“ iz 1931. godine.
Kasnije Dalijeve slike su na religioznoj osnovi i klasičnijeg stila, kao npr. „Raspeće“ i „Sakrament Tajne večere“. Radio je i na filmu, ilustrovao knjige, pravio nakit, i kreirao kostime i scenografije. Od pisanih djela pored scenarija za balete tu je i nekoliko knjiga - „Život Salvadora Dalija“ i „Dnevnik genija“.

    Neki simboli često su nalazi svoje mjesto na većini Dalijevih slika. Neki su od najuobičajenijih slonovi i satovi, jaja koja simboliziraju nadu i ljubav, te nosorozi koji su za španjolskog slikara bili oličenje geometrije i čednosti. Također, na slikama se često mogu vidjeti mravi koji simboliziraju smrt i seksualnu žudnju, skakavci kao simboli straha i ispraznosti te puževi.

Čest motiv Dalijevih slika bila je Gala, njegova ljubav i inspiracija koju danas mnogi nazivaju posljednjom umjetničkom muzom. Iako je zapravo bila supruga pjesnika Paula Éluarda, Dali mu ju je 'preoteo' 1929. godine. Ostali su zajedno sve dok ih 10. lipnja 1982. godine nije razdvojila Galina smrt.

Dali je tokom života napravio više od 1500 slika zbog čega je postao iznimno popularan. Upravo je to rezultiralo nizom biografija i izložaba diljem svijeta, a sam Dali postao je uzor i inspiracija mnogim mladim umjetnicima. O njegovom životu snimljeno je i nekoliko filmova od kojih je najpoznatiji Warholov polusatni film iz 1966. godine, a trenutno je u produkciji i novi biografski film pod naslovom ''Dali & I: The Surreal Story'' u kojem će Dalija tumačiti poznati holivudski glumac i oskarovac Al Pacino.

NAZAD