Berlin

Berlin je najveci i glavni grad Njemacke s 3.392.026 stanovnika i nakon Londona drugi najveci grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4.5 milijuna stanovnika, a u vrijeme Hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istocni Berlin i Zapadni Berlin.Berlin je smjesten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemacke. Jedna je od 16 njemackih saveznih pokrajina, sa svih strana okruzen pokrajinom Brandenburg.Danom njemackog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemackih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz Hamburg i Bremen).Bivsi Zapadni Berlin bio je de facto enklava Zapadne Njemacke unutar Istocne Njemacke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; SAD-a, Velike Britanije i Francuske, i de jure nije bio dio Zapadne Njemacke. Istocni Berlin je od 1949. do 1990. godine bio glavni grad Istocne Njemacke, sto je bilo protivno dogovoru cetiriju saveznickih sila.Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonacelnika i 8 senatora koji imaju zastupnicki status. Gradonacelnik je predstavnik drzave Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrsi Zastupnicki dom (Abgeordnetenhaus).

Oko 720. godine dva slavenska plemena naselila su berlinsko podrucje. Haveljani su se naselili kraj rijeke Havel s glavnom naseobinom Brenabor, kasnije nazvanom Brandenburg. Blize rijeci Spree u danasnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se Sprevani.Haveljani oko 750. osnovali drugo mjesto pored rijeke Havel, blize danasnjem Berlinu, pod imenom Spandow (danasnji Spandau). Spandau i Köpenick, oko 825. zasticeni zidinama, ostali su glavna naselja u podrucju danasnjeg Berlina sve do 11. stoljeca.Berlin je jedan od najmladjih europskih gradova, osnovan u 12. stoljecu. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i Köllna, na obje strane rijeke Spree u danasnjem okrugu Mitte. Kölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada 1237. godine, a Berlin 1244. Gradsko srediste izgorjelo je 1830. godine kada je unisten velik broj spisa iz tadasnjeg vremena.Dva su naselja 1307. stvorila trgovacku uniju i sudjelovala u Hanzi. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do 1709. kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt ukljuceni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika.Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeca, osobito kada je postao prijestolnica Njemackog Carstva (1871.). Berlin je ostao glavnim gradom Njemacke i u doba Weimarske Republike (1919. – 1933.) te nakon dolaska Nacista na vlast.

Nacisticki diktator Adolf Hitler smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu Reichstaga planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veca od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede siroka 120 metara i dugacka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi zeljeznicki kolodvor, a pored njega i velika zracna luka. Danas je iz nacistickog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko gradjevina: zracna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulicna rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara unistile su sovjetske trupe, a ostaci su posluzili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku.Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio unisen 70procenata zahvaljujuci saveznicim radarima i ulicnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ sto je znacilo novi pocetak za grad. Berlin je podjeljen u cetiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Cetiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.Berlinski sovjetski sektor, Istocni Berlin, je postao glavni grad Istocne Njemacke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemacka je osnovana 23. lipnja 1949. iz americkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivsi Zapadni Berlin od Istocnog i ostatka Njemacke.Sezdesetih godina dvadesetog stoljeca, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.