Minhen

München je glavni grad Savezne pokrajine Bavarske. Nakon Berlina i Hamburga po broju stanovnika, treci je grad u Njemackoj te slovi za jedno od najvaznijih privrednih, prometnih i kulturnih sredista Njemacke.München je povrsinom jedan od najvecih gradova Njemacke (310,43 km²). Tacka s najvecom nadmorskom visinom iznosi 579 m dok najniza tacka iznosi 482 m (prosjek 519 m n/m).Rijeka Isar tece kroz podrucje grada u duzini od 13,7 km s jugozapada na sjeveroistok. Poznate ade su Museuminsel (Ostrvo muzeja) na kojoj se nalazi Deutsches Museum (Njemacki muzej), jedan od najvecih tehnickih muzeja na svijetu. U neposrednoj blizini nalazi se i Praterinsel. U daljoj okolini grada postoje i neka veca ledenjacka jezera, poput jezera Ammer, jezera Wörth i jezera Starnberger. Nadalje, tekucice su rijeka Würm, koja izvire iz jezera Starnberger i protice kroz zapadni München. Potok Hachinger, koji na teritorij grada ulazi na jugoistoku kod Perlacha i ponire kod Neuperlacha, kao i mnogi gradski potoci koji se odvajaju od Isara poput Eisbacha, Auer Mühlbacha, koji na svom putu kroz grad prvo protice kroz Münchenski zooloski vrt Hellabrunn, te Brunnbach. Gradski su potoci najvecim dijelom postavljeni uzduz Isara, neki prolaze i centrom grada, danas uglavnom kroz podzemne cijevi. Jezera unutar gradskog podrucja su jezero Kleinhesselocher u Engleskom vrtu, jezero u Olimpijskom parku kao i jezera Lerchenauer, Fasanerie i Feldmochinger, koja se nalaze na sjeveru Münchena.Ukupna povrsina grada Münchena iznosi 31.043 ha; time je München nakon Berlina, Hamburga, Kölna, Dresdena i Bremena po povrsini 6. grad u Njemackoj. 44% povrsine zauzimaju zgrade i pripadajuca slobodna podrucja, 16,9% otpada na poljoprivredno zemljiste, 16,5% na saobracajne povrsine, 14,7% na rekreacijske povrsine, 4,4% na sume, 1,2% na vodene povrsine te daljnjih 2,2% na ostale povrsine. Duzina granice koja okruzuje München iznosi 117,4 km. Najveci raspon podrucja grada iznosi 20,9 km u pravcu sjever—jug te 26,8 km u pravcu istok—zapad.

Grad München lezi na prijelaznom podrucju izmedju vlazne atlantske i suhe kontinentalna klime. Znacajni faktor po utjecaju na vrijeme su i Alpe koje predstavljaju srednjoevropsku i Dunav koji predstavlja regionalnu klimatsku granicu. Na temelju ovih pretpostavki vrijeme je relativno promjenjivo. Vjetar fen kroz cijelu godinu donosi neredovito tople, suhe zracne struje s juga. Povezano s time je i dobra vidljivost - a posebno i poznato bavarsko-plavo nebo, tako da se i Bavarske alpe vrlo jasno vide. Dosada najvisa sluzbeno izmjerena temperatura iznosila je 37,2 °C izmjerenih u julu 1983. München je zbog svoje blizine Alpama i snijegom najbogatiji veliki grad Njemacke. Statistike su pokazale da je juzni dio grada najsuncaniji. Sjeverni je maglovitiji. Zapadni dio je susi od istocnog. To je uglavnom zbog visinskih razlika unutar grada koje generiraju odredjene mikroklime, kao i zbog podjele grada u smjeru istok-zapad kroz rijeku Isar.München se u dokumentima prvi puta spominje 1158, kad je Heinrich der Löve, vojvoda Bavarske i Saske, pored vec postojeceg samostana na mjestu danasnjeg Ludvigovog mosta sagradio most kod otoka na Isaru. Heinrich je u jednoj svadji oko prevlasti srusio vec postojeci most biskupa iz Freisinga koji je bio kod Unterföringa, kako bi izvukao korist od trgovine solju. S mostom, a time i trgovinom soli, München je odlukom cara Friedrika Barbarosse dobio status trgovista, pravo ubiranja carine i pravo na kovanje vlastitog novca. Vec nepunih dvadeset godina kasnije, 1175., Münchenu je dodijeljen status grada te su oko njega sagradjeni prvi odbrambeni bedemi. Kad je 1180. Heinrich pao u nemilost cara, Bavarska je pripala obitelji Wittelsbach a München je dobio biskup iz Freisinga. 1240. je i München dosao u posjed Wittelsbachovih i vec 1255., nakon prve podjele zemlje, postao sjediste vojvodstva.