Pokrajine

Njemacka se dijeli na sesnaest saveznih pokrajina ili zemalja (Bundesländer, jednina: Bundesland): Osim toga, Njemacka ima 438 okruga (Kreise).

Brandenburg (donjoluzickosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemacki: Bramborg/Brannenborg) savezna je drzava Njemacke, ciji je glavni grad Potsdam. Na istoku granici s Poljskom, na jugu sa Saskom, sa Saska-Anhaltom na zapadu, na krajnjem zapadu jednim kratkim dijelom uz Labu s Donjom Saskom, na sjeveru s Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem, a u svom sredisnjem dijelu u cijelosti okruzuje Berlin.Tipicno za Brandenburg je da je sva infrastruktura usmjerena prema Berlinu koji je kao otok usred Brandenburga. Oni zajedno cine metropolitansko podrucje Berlin/Brandenburg. Oko Berlina se nalaze dobro stojeci gradovi i sela ("bogati pojas" Berlina). Tu stanuje veliki broj Berlincana koji su htjeli zivjeti izvan velegrada, u "zelenom". Na obodu Pokrajine se nalaze rijetko naseljena i uglavnom poljoprivredna podrucja kao Prignitz, Fläming, Spreewald, Oderbruch ili Uckermark. Oko Cottbusa, na jugoistoku Pokrajine, nalazi se podrucje gdje se na nizu mjesta dnevnim kopom vadi mrki ugljen.

Slobodni i hanzeatski grad Bremen je sa 404 km² najmanja Pokrajina u sjeverom dijelu Njemacke, na donjem toku i na utoku Wesera i obuhvaca dva grada koji su medjusobno udaljeni 60 km, Bremen i Bremerhaven. Ta su dva grada razdvijena pokrajinom Donja Saska. Osim s Donjom Saskom, Bremenhaven na zapadu granici sa Sjevernim morem. Ukupno oba grada zajedno (odnosno Pokrajina Bremen) imaju 664.000 stanovnika.Prema ustavu Bremena, drzava nosi ime "Slobodni hanzeatski grad Bremen" i dio je njemacke Republike i Europe. Nadalje, Bremenska drzava se svojim Ustavom izjasnjava za demokraciju, socijalnu drzavu, slobodu, zastitu prirodnog okolisa, mir, i razumijevanje medju narodima. Sva vlast u Bremenu proizlazi iz naroda.

Slobodni i hanzeatski grad Hamburg je istovremeno i pokrajina u Njemackoj i drugi po velicini njemacki grad. Osim toga, on je i sesti po velicini grad u Europskoj uniji.Grad je takodjer i srediste metropolitanske regije Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemackoj.Hamburg je u sjevernoj Njemackoj na utoku Alstera i Bille u Elbu, koja zatim, nakon 110 km toka prema sjeverozapadu utjece u Sjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka s direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena juzna obala, nasuprot gradskih cetvrti St. Pauli i Altona. Obale su povezane mostovima, kao i starim- i novim tunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i juzno od Elbe je povisena nanosima sljunka i pijeska od ledenjaka za vrijeme ledenog doba, to su neplodne vristine. Obje strane Elbe su stoljecima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesak i mulj. U medjuvremenu su s obje strane Elbe podignuti nasipi. Sari nasipi jos podsjecaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske cetvrti bile poplavljene.

Bavarska punim imenom Slobodna drzava Bavarska je povrsinom najveca savezna pokrajina ('Bundesland') Njemacke, smjestena na njenom jugoistoku. Ime je dobila po Bavarcima, svom vecinskom stanovnistvu. Glavni grad pokrajine je München.U vrijeme cara Augusta podrucje juzno od Dunava naseljeno Keltima postalo je dio Rimskog carstva. Kad se Rimsko carstvo raspalo, na tom se podrucju formiralo novo pleme Bavaraca (Bajuvarí) od keltskog stanovnistva koje je tamo bilo od ranije, Germana koji su nakon raspada Rimskog carstva prodrli u taj prostor sa sjevera i Rimljana koji nisu otisli s glavninom nego su se stopili sa starosjedilackim stanovnistvom.Od 555. utvrdjeno je postojanje bavarskog plemenskog vojvodstva u razlicitim, manje ili vise samostalnim oblicima organizacije. Od 1180. pa sve do 1918. podrucjem je, u obliku teritorijalno organiziranog vojvodstva, upravljala obitelj Wittelsbach, a teritorij je u tom razdoblju bitno mijenjao i velicinu i saveznike i status (manje ili vise samostalan).U okviru opcih nemira 1918. u Njemackoj dolazi do sloma monarhije Wittelsbachovih, a Bavarska u gotovo nepromijenjenom teritorijalnom obujmu do danas ima status savezne zemlje, odnosno pokrajine.