Geografija

Njemacka se nalazi u prirodnogeografskom sredistu Europe, ali je zbog gospodarske rezvijenosti i pripadnosti Europskoj uniji pribrajamo Zapadnoj Europi.Sredisnji polozaj Njemacke u Europi prometno je vrlo vazan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemacka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemacka izlazi na dva mora, Sjeverno i Balticko more, koja su spojena umjetno prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa se Hamburg razvio u jednu od najznacajnijih svjetskih luka. Zila kucavica njemackog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje razlicite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do Sjevernog mora, a povezuje Svicarsku, Njemacku, Francusku i Nizozemsku. Najvecim dijelom tece kroz Njemacku.Reljefno je Njemacka vrlo raznolika, a istice se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemacko sredogorje, Juzno njemacko pobrdje i Sjeverna njemacka nizina.

Juznije od Dunava nalazi se predalpski prostor, koji je u doba pleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, sto su se spustali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjacka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i sljunka. Predalpski se prostor postupno izdize prema jugu, gdje se nalaze Bavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najveceg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog relativno mladjeg nastanka, Bavarske Alpe siromasne su rudnim bogatstvima, ali jacanjem turistickih kretanja ovaj se dio Njemacke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaskog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jace razvija.Sjeverna njemacka nizina najveca je reljefna cijelina Njemacke. Prostire se od Njmackog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltickog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlacio prema sjeveru (interglacijali) i ponovno je prekrivao (glacijali). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90 metara nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i sljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na juznim dijelovima Sjeverne njemacke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskoristeni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjacko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je zavrsetkom poslednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno se sumski i travnati biljni pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom covjek je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne povrsine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltickog mora plima prodire u unutrasnjost i do desetak kilometara zbog cega nije moguce gospodarsko iskoristavanje pa su ponegdje izgradjeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdije uljevaju u more tvore siroka rijecna usca, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. Hamburg (Laba) i Bremen (Weser), koji su duboko uvuceni u kopno.

U Njemackoj prevladava umjereno topla vlazna klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je prostor pod snaznim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlazan zrak tokom cijele godine. U istocnim dijelovina Njemacke izrazenija je kontinentalnost pa je cesta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zracnih masa. Kolicina padalina krece se izmedju 700 mm u zavalama i dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nad morem. Prosjecna godisnja temperatura iznosi oko 8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaze, nego sto bi se ocekivalo po geografskim sirinama, a ljeta ipak svjezija.Zbog dugotrajne naseljenosti, prirodni biljni pokrov u Njemackoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno sumom. Tipicna biljna zajedniva je bukova suma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovali kisele kise. U Njemackoj se zbog velikih steta uzrokovanih oneciscenjima posebna briga poklanja posumljavanju i ekoloskim problemima.