Privreda

Industrija je osnova Njemacke moci.Industrija i gradjevina su u 2003. godini cinili 29% bruto drustvenog proizvoda Njemacke, vrlo veliki udio bez uzimanja u obzir usluznih sektora. Sam sektor zaposljava 26.4 posto radne snage. Njemacka je nadmocna u proizvodnji automobila, masinskih alata i hemikalija. S proizvodnjom od 5.5 miliona vozila u 2003., Njemacka je treci najveci proizvodjac automobila u svijetu poslije SAD i Japana, a njezino mjesto je 2005. ugrozila Narodna Republika Kina. U 2004. Njemacka je bila najvece svjetsko trziste masinskih alata s udjelom od 19.3 posto. Njemacke multinacionalne kompanije kao što su Daimler-Chrysler, BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens poznate su sirom svijeta. Dvije trecine radne snage zaposleno je u malom i srednjem poduzetnistvu što je vitalno za njemačcku privredu.
Kao u vecini zapadnih industrijskih zemalja i Njemacka se industrija zadnjih nekoliko godina suocava sa strukturnim promjenama. Znacenje industrije postepeno pada, dok na njezino mjesto stupa sektor usluga. Uprkos tome je industrija s oko 8 miliona zaposlenih jos uvijek najvazniji stup njemackog gospodarstva. Najvaznije grane industrije su industrija cestovnih vozila s prometom od 227 milijardi eura, elektrotehnika s prometom od 152 milijardi eura, masinogradnja s prometom od 142 milijardi eura i hemijska industrija s prometom od 113 milijardi eura. Tradicionalne industrijske grane kao sto su industrija celika ili tekstilna industrija zadnjih su godina uslijed pritiska zemalja s jeftinom radnom snagom izgubile na vaznosti. Neke industrijske grane kao što je farmaceutska industrija dospjele su uslijed preuzimanja i spajanja vecinom u vlasnistvo stranih kompanija.

Temelje za medjunarodnu konkurentnost njemacke privrede ne tvore samo velika preduzeca, nego i deseci hiljada malih i srednjih preduzeca s do 500 zaposlenih. Mala i srednja preduzeca igraju znacajnu ulogu u preradjivackoj industriji, masinogradnji, metalopreradjivackoj industriji, ali i u novim rastucim bransama kao sto su nano- i bio-tehnologija.

Njemacka automobilska industrija zaposljava 748.300 ljudi. Prodaja automobila na njemackom trzistu smanjena je za devet posto u 2007. na najnizu razinu od istorijskog njemackog ujedinjenja prije više od 17 godina pod uticajem rastucih cijena energenata i nepopularnog povecanja poreza na dodanu vrijednost. Po podacima Njemackog udruzenja automobilske industrije, prodaja u Njemackoj, u najvecem evropskom trzistu automobila, smanjena je na 3,15 miliona vozila u 2007., sto je u ostroj suprotnosti sa 11-postotnim povecanjem izvoza koji je dosegnuo nove rekordno visoke razine.Poznate njemacke automobiske firme su Mercedes benz,BMW,Volksvagen.

Njemacka ima u funkciji osam ugljenokopa - sedam u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija te jedan u pokrajini Saarland. U tome je sektoru zaposleno oko 35.000 ljudi, a do 2018. postoji plan ukidanja tog sektora.

Rudarstvo

Velika nalazista kamenog ugljena i zeljezne rude bila su temelj industrijalizacije Njemacke u 19. vijeku: zato jug kasni s razvojem.Njemacka je najveci proizvodjac mrkog uglja na svijetu,velika koncentracija uglja(Rurska oblast) no proizvodnja se iz ekoloskih razloga smanjuje  zbog nerentabilnosti eksploatacija ruda u cjelosti je zamrla, a ni lezistata uranove rude se ne iskorištavaju zbog jeftinijeg uvoza iz SAD-a, Australije, Kanade i Francuske.Njemacka je peta po potrosnji energije na svijetu energija se dobija iz nafte, zemnog plina, kamenog ugljena, nuklearna energija, iz smedjeg ugljena, energija dobijena upotrebom vode i vjetra, dvije trecine elektricne energije se dobiva u TE.

Energija

2002. godine Njemacka je bila na 5. mjestu po potrosnji energije u svijetu s tim da dvije trecine svoje primarne energije uvozi. Iste godine, Njemacka je bila i najveci evropski potrosac elektricne energije koja je iznosila 512.9 milijardi kilovatsati.
Vladina politika naglasava ocuvanje i razvoj obnovljivih izvora energije kao sto su solarna energija, energija vjetra, biomasa, hidroenergija i geotermalna energija. Kao rezultat mjera ocuvanja energije, energetska efikasnost (kolicina energije koja je potrebna da se proizvede jedinica bruto drustvenog proizvoda) se poboljsava od pocetka sedamdesetih godina proslog vijeka. Vlada je kao cilj postavila tezu da 50 posto potreba za energijom dolazi iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine, a udio nuklearne enrgije ce se do 2021. znacajno smanjiti. U 2002. godini izvori energije u Njemackoj su bili nafta koja je izvor 40posto energije, ugljen 23posto, prirodni plin 22posto, nuklearni izvori energije s udjelom od 11posto, hidroenergija s 2posto i ostali izvori koji cine 2%.

Turizam

Prihodi od domacih i stranih turista u Njemackoj cine oko 8posto bruto drustvenog proizvoda (BDP), a sektor turizma zaposljava 2.8 miliona ljudi. Pored trgovine, turizam je druga najveca komponenta usluznog sektora. U 2004. bilo je registrirano rekordnih 45 miliona nocenja koje su ostvarili starni turisti sto iznosi 4posto vise nocenja nego godinu dana. Od svih sajmista na svijetu, dvije trecine ih se nalazi u Njemackoj i svake godine privuku izmedju 9 i 10 miliona poslovnih putnika, a oni cine 20posto stranih gostiju. Cetiri najvaznija sajma se odrzavaju u Hanoveru, Frankfurtu, Cologneu, i Düsseldorfu Glavni dogadjaj 2006. godine u Njemackoj je bilo Svjetsko fudbalsko prvenstvo koje je bilo vrlo znacajno za turizam i ukupno njemacku privredu.

Nezaposlenost

Trenutno se Njemacka bori sa strukturnim problemima u socijalnom sustavu i na trzistu rada. Stopa nezaposlenosti iznosila je krajem 2005. godine 9,4procenata u zapadnom dijelu te cak 17posto u pet istocnonjemackih pokrajina. Ipak, prognozira se daljnji pad nezaposlenosti koji ce se nastaviti i u 2008. godini uprkos nedavnim znakovima usporavanja privrednog rasta. Ministarstvu rada porucuje da ce zaposlenost jos uvijek rasti, a manje od dvije godine pošto je dosegnut broj od 5 miliona, broj je nezaposlenih u Njemackoj u studenom 2007. pao na 3,278 miliona sto je najmanja stopa u proteklih petnaest godina. Stopa nezaposlenosti u  2007. je bila 8,4 posto, manja nego u studenom kad je iznosila 8,6 posto. Broj zaposlenih u Njemackoj dosegnuo je u  2007. rekordnu visinu od ujedinjenja zapadnog i istocnog dijela te zemlje, te iznosi 39,73 miliona.

Polljoprivreda

Poljoprivreda je prisutna u vidu porodicnih gazdinstava osrednje velicine (oko 15 ha),s vremenom na vrijeme je intezivna.Proizvodnja (psenice uglavnom)pokriva potrebe domaceg stanovnistva za ishranom.