MODERNI PARIZ

Za vrijeme prvog svjetskog rata, Pariz je bio postedjen njemacke invazije francusko-britanskom pobjedom u prvoj bitci na Marni 1914, ali bio je na prvoj liniji ratnih napora. 1918. - 1919. bio je pozornica saveznickih pobjednickih parada i mirovnih pregovora. U medjuratnom periodu Pariz je bio poznat po svojim kulturnim i umjetnickim drustvima i nocnom zivotu. Grad je postao mjesto okupljanja umjetnika iz cijelog svijeta, od izbjeglog ruskog skladatelja Stravinskog i spanjolskih slikara Picassa i Dalíja, do americkog pisca Hemingwaya.

14. juna, 1940, pet mjeseci nakon pocetka bitke za Francusku, Paris je pao pod njemacku okupaciju, koja se zadrzala do oslobodjenja Pariza avgusta 1944. nakon ustanka pokreta otpora, dva i pol mjeseca nakon nakon invazije Normandije. Sredisnji Pariz drugi svjetski rat prosao je uglavnom neostecen, jer nije bilo strateskih ciljeva za saveznicke bombardere (zeljeznicke su stanice u centralnom Parizu terminali, dok su glavne tvornice locirane u predgradjima). Takodje,njemacki general Dietrich von Choltitz nije izvrsio Hitlerovo naredjenje o unistavanju svih pariskih znamenitosti prije njemackog povlacenja.

U poratnom periodu, Pariz je dozivio najveci razvoj od Belle Époque. Predgradja su se znatno prosirila, s izgradnjom velikih radnickih naselja poznatih kao cités i pocetkom izgradnje poslovne cetvrti La Défense. Opsezna mreza podzemne zeljeznice (RER) izgradjena je kao dopuna metrou na usluzi udaljenim predgradjima, dok je razvijena i mreza auto-cesta usmjerenih na brzu cestu Périphérique oko sredista grada.

Od 1970-ih, mnoga unutrasnja predgradja Pariza (posebno na sjeveru i istoku) dozivjela su deindustrijalizaciju, te su nekad prosperitetni cités postepeno postali geta za imigrante i oaze nezaposlenosti.U isto vrijeme, grad Pariz (unutar auto-ceste Périphérique), zapadna i juzna predgradja uspjesno su promjenili svoju ekonomsku bazu iz tradicionalne proizvodnje u visokovrijedne usluge i visokotehnolosku proizvodnju, stvarajući veliko blagostanje svojim stanovnicima, ciji je prihod po glavi medju najvecima u Europi. Sukladno produbljavanje drustvenih razlika izmedu ta dva podrucja dovelo je do povremenih nemira od polovine 1980-ih, kao nemiri 2005, koji su uglavnom bili koncentrirani oko sjeveroistocnih predgradja.