3 ARISTOTELOVA TIPA BESJEDNIŠTVA

 

 

Aristotel razlikuje tri različite vrste govora:

  1. Politički ili savjetodavni govor
  2. Sudski ili sudbeni govor
  3. Prigodno govorništvo

 

Političko govorništvo: ovdje govornik podstiče ili odvraća od konkretnih radnji koje treba, odnosno ne treba, preduzeti u budućnosti. Cilj političkog govornika jeste uvjeriti u korisnost ili štetnost nečega: onaj ko podstiče, savjetuje na nešto bolje, a onaj ko odvraća, odvraća od nečega gorega. Ono o čemu se ljude savjetuje jesu naprimjer prihodi, rashodi, rat, mir i odbrana zemlje.

 

 

Sudsko govorništvo : ovdje se susreće optužba  i odbrana. Ono može biti javno i privatno. Glavna svrha sudskog govorništva jest ukazati na istinitost ili neistinitost tvrdnji o radnjama koje su se dogodile u prošlosti; ono se bavi pitanjima odgovornosti, krivice, pravde, nepravde. Nepravedan je čin ili postupak onaj koji je svojevoljan i protivan zakonu.

 

 

Prigodno govorništvo: ovdje govornik nekoga ili nešto hvali, imajući najviše u vidu sadašnjost, jer polazi od trenutnog stanja. Govornik treba dokazati da su radnje čovjeka kojeg hvali uzvišene, vrijedne te ispunjene vrlinom, čiji su dijelovi pravednost, hrabrost, mudrost, darežljivost, velikodušnost, podašnost i razboritost.