Interfejs u javi je nacrt (blueprint) klase. On ima samo statičke konstante i apstraktne metode.
Interfejs u javi je mehanizam za postizanje potpune apstrakcije. U java interfejsu mogu postojati samo apstraktni metodi bez tijela metoda. On se koristi za postizanje pune apstrakcije i višestrukog nasljeđivanja u Javi.
Java Interfejs takođe predstavlja IS-A relaciju.
On ne može biti instanciran kao ni apstraktna klasa.
Zašto se koristi interfejs?
Postoje uglavnom tri razloga za upotrebu interfejsa. To su:
Napomena 1: Java kompajler dodaje ključne riječi public i abstract prije metoda interfejsa i ključne riječi public, static i final prije podataka-članova.
Drugim riječima, polja interfejsa su public, static i final po default-u, a metodi su public i abstract.
Razumijevanje odnosa između klasa i interfejsa
Kao što je prikazano na sljedećoj slici, klasa nasljeđuje drugu klasu, interfejs nasljeđuje drugi interfejs ali klasa implementira interfejs.
Jednostavan primjer java interfejsa
U ovom primjeru, interfejs Printable ima samo jedan metod, njegova implementacija je obezbjeđena u klasi A.
interface printable{
void print();
}
class A6 implements printable{
public void print(){System.out.println("Hello");}
public static void main(String args[]){
A6 obj = new A6();
obj.print();
}
}
Ispis na ekranu:
Hello
Višestruko nasljeđivanje u Javi pomoću interfejsa
Ako klasa implementira više interfejsa, ili interfejs nasljeđuje više interfejsa to je poznato kao višestruko nasljeđivanje (multiple inheritance).
interface Printable{
void print();
}
interface Showable{
void show();
}
class A7 implements Printable,Showable{
public void print(){System.out.println("Hello");}
public void show(){System.out.println("Welcome");}
public static void main(String args[]){
A7 obj = new A7();
obj.print();
obj.show();
}
}
Ispis na ekranu:
Hello
Welcome
Zašto višestruko nasljeđivanje nije podržano preko klasa u javi ali je moguće pomoću interfejsa?
Kao što je rečeno u poglavlju o nasljeđivanju, višestruko nasljeđivanje nije podržano u slučaju klasa. Međutim, podržano je u slučaju interfejsa zato što nema dvosmislenosti jer je implementacija obezbijeđena preko implementacione klase. Na primjer:
interface Printable{
void print();
}
interface Showable{
void print();
}
class testinterface1 implements Printable,Showable{
public void print(){System.out.println("Hello");}
public static void main(String args[]){
testinterface1 obj = new testinterface1();
obj.print();
}
}
Ispis na ekranu:
Hello
Kao što se može vidjeti u ovom primjeru, Printable i Showable interfejs imaju iste metode ali njihovu implementaciju obezbjeđuje klasa A, tako da nema dvosmislenosti.
Nasljeđivanje interfejsa
Klasa implementira interfejs ali jedan interfejs nasljeđuje drugi interfejs.
interface Printable{
void print();
}
interface Showable extends Printable{
void show();
}
class Testinterface2 implements Showable{
public void print(){System.out.println("Hello");}
public void show(){System.out.println("Welcome");}
public static void main(String args[]){
Testinterface2 obj = new Testinterface2();
obj.print();
obj.show();
}
}
Ispis na ekranu:
Hello
Welcome
Šta je marker ili tagovani interfejs?
Interfejs koji nema članova je poznat kao marker ili tagovani interfejs. Na primjer: Serializable, Cloneable, Remote itd. Oni se koriste da obezbijede neke suštinske informacije za JVM tako da JVM može izvoditi neke korisne operacije.
// Kako je napisan interfejs Serializable?
public interface Serializable{
}
Ugniježdeni (nested) interfejs u javi
Napomena 2: Jedan interfejs može imati drugi interfejs i to je poznato kao ugniježdeni interfejs. Na primjer:
interface printable{
void print();
interface MessagePrintable{
void msg();
}
}
Objektno orijentisano programiranje u Javi Index
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |