abc Matlab - elektronski priručnik II dio Osnove Matlaba kao jezika - 2.5. Tipovi nizova
2.5.1. Višedimenzionalni nizovi
Višedimenzionalni nizovi u Matlab okruženju su nizovi sa više od dva indeksa. Jedan način kreiranja višedimenzionalnog niza je pozivanjem funkcija zeros, ones, rand, ili randn sa više od dva argumenta. Na primjer,
R = randn(3,4,5);
kreira 3-sa-4-sa-5 niz sa ukupno 3*4*5 = 60 normalno raspodijeljenih slučajnih elemenata.
Trodimenzionalni niz može predstavljati trodimenzionalne fizičke podatke, recimo temperaturu u prostoriji, uzorkovanu na pravougaonoj rešetki. Ili može predstavljati sekvencu matrica, A(k), ili uzorke vremenski zavisne matrice, A(t). U ovim posljednjim slučajevima, (i,j)-ti element k-te matrice, ili tk-te matrice, je označen sa A(i,j,k).
Matlabova i Direrova verzija magičnog kvadrata reda 4 razlikuju se po zamjeni dvaju kolona. Mnogi različiti magični kvadrati mogu biti generisani zamjenjivanjem kolona. Naredba
p = perms(1:4);
generiše 4! = 24 permutacije od 1:4. k-ta permutacija je vektor-red p(k,:). Tada
A = magic(4);
M = zeros(4,4,24);
for k = 1:24
M(:,:,k) = A(:,p(k,:));
end
sprema sekvencu od 24 magična kvadrata u trodimenzionalni niz, M. Veličina M je
size(M)
ans =
4 4 24

Napomena: Redoslijed matrica prikazan na ovoj ilustraciji se može razlikovati od naših rezultata. Funkcija perms uvijek vraća sve permutacije ulaznog vektora, ali redoslijed permutacija može biti različit za različite verzije Matlaba.
Naredba
sum(M,d)
računa sume varirajući d-ti indeks. Tako da je
sum(M,1)
1-sa-4-sa-24 niz koji sadrži 24 kopije vektora-reda
34 34 34 34
a
sum(M,2)
je 4-sa-1-sa-24 niz koji sadrži 24 kopije vektora-kolone
34
34
34
34
Konačno,
S = sum(M,3)
dodaje 24 matrice u sekvencu. Rezultat ima veličinu 4-sa-4-sa-1, tako da izgleda kao 4-
sa-4 niz:
S =
204 204 204 204
204 204 204 204
204 204 204 204
204 204 204 204
Funkcija find < Index > Ćelijski nizovi
|