Njemačka idealistička filozofija

Opis:

    • Šeling smatra da se znanje zasniva na podudaranju nečeg objektivnog sa nečim subjektivnim. Čovjek, po Šelingu, zna samo ono istinito; istina je podudaranje predstave  sa svojim predmetom. Skup sveg samo objektivnog u  znanju naziva Šeling, prirodom, dok skup subjektivnog naziva inteligencija ili Ja.
    • Savršena teorija prirode bila bi, po Šelingu, ona po kojoj bi se cijela priroda razriješila u neku inteligenciju.
    • Filozofija kao najviša nauka treba da ostvari i najviši cilj znanja kao podudaranja objektivnog i subjektivnog, svjesnog i nesvjesnog, realnog i idealnog.
    • Filozofiranje je za Šelinga djelovanje, ali ne samo djelovanje već i samoposmatranje u djelovanju.
    • Transcendentalna filozofija ima zadatak razjasniti kako je znanje uopšte moguće.
    • Da se ono objektivno učini prvim i da se ono subjektivno izvede iz njega to je, po Šelingu, zadatak prirodne filozofije, dok transcendentalnoj filozofiji preostaje suprotan pravac; da pođe od subjektivnog kao onog prvog i apsolutnog, i omogući da ono objektivno nastane iz njega. (Schelling, 1986:  10)


Zadaci:

    • Kako Šeling određuje zadatak filozofiji?
    • Koji je cilj filozofije kao najviše nauke po Šelingu?


Slike su preuzete iz Atlasa filozofije, čiji su autori: Peter Kunzmann, Franz - Peter Burkard i Franz Wiedmann

Index