Njemačka idealistička filozofija
|
Opis:
- Šeling smatra da se znanje zasniva na podudaranju nečeg objektivnog sa nečim subjektivnim. Čovjek, po Šelingu, zna samo ono istinito; istina je podudaranje predstave sa svojim predmetom. Skup sveg samo objektivnog u znanju naziva Šeling, prirodom, dok skup subjektivnog naziva inteligencija ili Ja.
- Savršena teorija prirode bila bi, po Šelingu, ona po kojoj bi se cijela priroda razriješila u neku inteligenciju.
- Filozofija kao najviša nauka treba da ostvari i najviši cilj znanja kao podudaranja objektivnog i subjektivnog, svjesnog i nesvjesnog, realnog i idealnog.
- Filozofiranje je za Šelinga djelovanje, ali ne samo djelovanje već i samoposmatranje u djelovanju.
- Transcendentalna filozofija ima zadatak razjasniti kako je znanje uopšte moguće.
- Da se ono objektivno učini prvim i da se ono subjektivno izvede iz njega to je, po Šelingu, zadatak prirodne filozofije, dok transcendentalnoj filozofiji preostaje suprotan pravac; da pođe od subjektivnog kao onog prvog i apsolutnog, i omogući da ono objektivno nastane iz njega. (Schelling, 1986: 10)
|
Zadaci:
- Kako Šeling određuje zadatak filozofiji?
- Koji je cilj filozofije kao najviše nauke po Šelingu?
|
Slike su preuzete iz Atlasa filozofije, čiji su autori: Peter Kunzmann, Franz - Peter Burkard i Franz Wiedmann
Index |
|