abc Filozofija
Filozofski rječnik
Autor: Gorana Đudurović-Praštalo i saradnici

Dobro

• Antička filozofija, Kosmološko razdoblje
- Atomisti- dobro je u postizanju eutimije (blaženstva); postiže se radom, naporom, prihvatanjem dužnosti i pronalaženjem mjere;
• Antropološko razdoblje
• Sofisti su tvrdili da je svako određenje dobra relativno, ipak su osjećaj za stid i pravednost smatrali neophodnim u političkoj djelatnosti;
• Sokrat –postoji univerzalno dobro; znanje je vrlina, vrlina je znanje; dobro čini onaj koji zna šta je dobro;
• Ontološko razdoblje
• Platon vrlina je pravednost, hrabrost, razboritost i umjerenost;
• Aristotel- djelo „ Nikomahova etika“-vrline se dijele na etičke i dianoetičke; etičke su zasnovane na volji, a dianoetičke su umne;Određenje u djelu vrline- Vrlina se zasniva na odabiračkoj naklonosti volje koja se drži sredine podesne za sopstvenu prirodu određene razmišljanjem i to onako kako bi je odredio razuman čovjek; sredina je držanje između mana, jedne koja je pretjeranost i druge koja je nedostatak (a ne sredina same stvari);Vođenje dobrog života zahtijeva povoljne životne okolnosti;
• Epikur-dobro je u užitku-hedonizam; cilj hedonizma je odsustvo boli, a ne užitak kao takav; razlikuju fizičku bol, koju uzrokuju nedostaci, a psihičku strahovi; razum će pomoći pri odabiru užitka-prednost daju duhovnim užicima (mudrosti, prijateljstvu ljepoti, čestitosti) nad tjelesnim koji su kratkotrajni i stvaraju više ovisnost nego zadovoljstvo;
• Stoici-dobro je živjeti u skladu sa prirodom;cilj je postizanje autarhije-samostalnost bez uslovljenosti na nešto što je izvan nas i ataraksije-duševni mir, ravnodušnost, sreća i nesreća nisu u okolnostima već u našoj reakciji na te okolnosti 
• Skeptici-dobro je u sumnji; svaka teza ima i antitezu zato se sa sumnjom suzdržavamo od prijanjanja uz bilo koji stav, i poslije nesreće; vrlina je u suzdržavanju(epohe) i ona se može realizovati ako se oslobodi nemira koji je proizvod želje da se nešto sazna i da se vrednuje; ništa nije sigurno i zato se bolje prilagoditi sredini i njezinim običajima (konformizam);
• Srednji vijek
• Toma Akvinski-dobro je transcendentalija, određenost koja se nalazi u svakom biću; ističe da „dobro treba činiti a zlo treba izbjegavati“;
• Novi vijek 
• Racionalizam
• Spinoza- Etika, geometrijskim redom izloženo,-istinsko dobro za čovjeka sastoji se u onom što vodi ka saznanju, kao što se istinska vrlina sastoji u djelovanju pod rukovodstvom razuma; zapovjest razuma se nikad ne suprotstavlja prirodi koji čovjeku izričito nalaže da ''voli samoga sebe'', da se ''trudi da sačuva svoje biće''; u razumu leži najviše dobro, vrlina, sreća;
• Lajbnic-u ovom svijetu,najboljem mogućem, postojanje zla je u službi dosezanja većeg dobra;
• Savremena filozofija
• Niče-dobro je sve ono što ojačava, sve što oslabljuje je loše; u etici-protiv dominantnog hrišćanskog morala-imoralista;

abc Filozofija:    Uvod i antička filozofija    Srednjovjekovna filozofija    Njemačka idealistička filozofija       Filozofska sekcija "Tačka"    Index