Opis: 

Elenktički  postupak,  razumni razgovor otkriva vrlinu, to je mjesto prave brige za ljudsku dušu. Najteže je priznati koliko je na početku svakog puta ka znanju važno otkriti obim onog prividnog  ili suočiti se sa onim što se predstavlja za znanje, a to nije . Većina ljudi, po Sokratu, se nalazi u zabludi o tome šta smatrati ispravnim i dobrim. Njima nedostaje vještina mjerenja.
Kad čovjek čini zlo, njemu nedostaje mjerilačka vještina. On se  ne upravlja prema objektivnom saznanju, već prema subjektivnom koje ga obmanjuje. Čovjeku je, po Sokratu, urođeno da između zla i dobra bira dobro. On nikad ne griješi namjerno već iz neznanja. A znanje je znanje dobra koji je osnovni cilj života i podrazumijeva potrebu samousavršavanja. Princip samousavršavanja vodi najvišem cilju života, a to je individualno blaženstvo.
Miloš N. Đurić ističe da u otkrivanju unutrašnjeg sveta i naglašavanju duše kao natočite oblasti u tom svijetu leži epohalni značaj Sokratova učenja u istoriji helenskog čovjeka. To je uticalo i na cilj vaspitanja da bude ''staranje za dušu''.

O Sokratu Poper u djelu Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji navodi  da je  filozofe definisao kao zaljubljenike istine za razliku od Platona koji je sebe vidio kao posjednika istine.

Zadaci: