Heseov roman toka svijesti ili Hari Haler u magičnom pozorištu
Tvorac romana toka
svijesti je Fjodor Mihailovič Dostojevski, mada nije živio u vremenu njegove
ekspanzije i dominacije. Njegov roman je najbolje nazvati pretečom romana toka
svijesti, romana kojeg nam u XX vijeku predstavljaju Virdžinija Vulf, Džejms
Džojs i Viljem Fokner. Ova vrsta romana postaje način za iskazivanje mehanizma
funkcionisanja čovjekove psihe, odnosno alogične i asocijativne uloge ljudske
podsvijesti. Ovi književnici uzimaju Frojdovo učenje o psihoanalizi, kao idejnu
podlogu za svoje romane. Povezivanjem podsvijesti i stvarnosti nam se prikazuju
preokupacije savremenog čovjeka, čovjeka koji je zastranio, ali koji još može da
osjeća.
Stepski Vuk je Heseov roman koji nije u potpunosti
roman toka svijesti, ali je jedan njegov dio najbliži njegovoj ideji. To je dio
u kojem Hari, očito pod uticajem droga, i u kojem istražuje sve dubine i
protivriječnosti svoje ličnosti, to je podsvijest u obliku pozorišta i svijet
kao glavni akter, u obliku glavnog junaka, Harija Halera. Ovdje saznajemo da je
ljudska duša pravi univerzum, pun uspona i padova, najdubljih ponora i najvećih
vrhova. Ljudi su naučili da mnoge stvari potiskuju, stvari koje im čine bol,
čija ih istinitost vrijeđa i poražava, pa ih zbog toga stavljaju duboko u
podsvijest, bolje rečeno zaključavaju ih sa namjerom da progutaju ključ i nikad
ih ne puste da izađu. Međutim, sve je to samo iluzija, jer je dovoljen i
najmanji spoljašnji stimulus, da bi se zidovi rasprsli i da bi ''zlo'' izašlo na
vidjelo. Ovo je bolan put, ali predstavlja jedini način za čovjekovo
ozdravljenje, jer ljudi trebaju da se približe ideji čovjeka, jer će tek kada
joj se približe biti istinski srećniji.
Šta da kažemo, osim da roman toka svijesti predstavlja pravo
osvježenje u dotadašnjoj književnosti, tvorevina koja na velika vrata uvodi i
aktuelizuje najveće probleme savremenog čovjeka, njegovu usamljenost,
izgubljenost, apatiju i male napore koje preduzima da bi se izvukao iz
neprirodnog stanja i koji su upravljeni u pogrešnom smijeru. Ovaj roman nas uči
da se svi odgovori kriju u nama i da stepen njihovog razrješenja ukazuje na to
koliko smo mi, u stvari, ljudi i koliko zaslužujemo da se zovemo ljudima.
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |