Da li je smrtna kazna ispravna ili pogrešna?Šta je sa stupanjem u predbračne seksualne odnose- je li to ispravno ili pogrešno?Ako osoba voli moć, da li je to ispravno ili pogrešno?Odgovori na ova pitanja počivaju na vrijednostima.Tako na primjer, jedni mogu dokazivati da je smrtna kazna ispravna, jer je primjerna za kriminalce radnje poput ubistva i izdaje,a drugi, pak, mogu jednakom žestinom dokazivati kako niti jedna vlada nema pravo nekome oduzeti život.
    Vrijednosti predstavljaju temeljna uvjerenja da je "specifičan način ponašanja ili krajnje stanje postojanja lično ili društveno poželjniji od protivnog ili obrnutog načina ponašanja ili krajnjeg stanja postojanja"(Milton Rokeach,The Nature of Human Values, New York, 1973).One sadrže moralnu notu time što nose ideje pojedinca o tome šta je pravo, dobro ili poželjno.Sistemi vrijednosti predstavljaju odreživanje prioriteta pojedinačnim vrijednostima u odnosu na njihovu relativnu važnost.Drugim riječima, svi imamo skup vrijednosti koji čini sistem vrijednosti.Ovaj sistemse može identifikovati kroz relativnu važnost koju pridajemo vrijednostima, poput slobode, zadovoljstva, samopoštovanja, poštenja, poslušnosti, jednakosti i tome slično.Svi imamo vrijednosti i kao što ćete vidjeti, ono što smatramo važnim utiče na naše stavove i naše ponašanje.

Značenje vrijednosti
    Vrijednosti su važne za proučavanje organizacijskog ponašanja zato što čine temelje za razumjevanje stavova, percepcija i motivacija.Pojedinci ulaze u organizaciju s unaprijed stvorenim pojmovima o tome šta "treba" i šta "ne treba" biti.Naravno, ovi pojmovi nisu oslobođeni vrijednosti.Zapravo, oni sadrže interpretacije ispravnog i pogrešnog, daju naslutiti da stanovita ponašanja ili rezultati imaju prednost pred drugima.To ima za posljedicu da vrijednosti zamagljuju objektivnost i racionalnost.

    Vrijednosti uopšteno utiču na ponašanje.Pretpostavimo da se zaposlite u nekom preduzeću s gledištemda je dodjeljivanje plate na osnovi rezultata rada ispravno, a da je dodjeljivanje plate na osnovu godina radnog staža pogrešno ili lošije.Kako ćete reagovati ako uočite da preduzeće, kojem ste upravo pristupili, nagrađuje godine službe, a ne rezultat rada?Bi li vaše ponašanje bilo drugačije da su se vaše vrijednosti poklopile sa politikom određivanja plata u tom preduzeću?

Karakteristike vrijednosti
    Vrijednosti pojedinca su relativno postojene i trajne.Vrijednosti kojih se danas držite po svoj prilici su veoma slične vrijednostima kojih ste se držali prošle godine i onima kojih ćete se držati u budućnosti.Karakteristike vrijednosti poput postojanosti i trajnosti mogu se objasniti načinom kako su izvorno naučene.Kao djeci su nam govorili šta je uvijek poželjno ili uvijek nepoželjno.Tu ne postoje siva područja.Rečeno vam je, npr. da valja biti pošten i odgovoran.Nikad vas nisu učili da budete samo malo pošteni ili samo malo odgovorni.Upravo to učenje vrijednosti kao apsulutnih, "crno ili bijelo", je ono, što više - manje osigurava njihovu postojanost i trajnost.Proces preispitivanja naših vrijednosti, može naravno, rezultirati promjenom.Možemo odlučiti da naša uvjerena iz mladosti nisu više prihvatljiva.Međutim, naše preispitivanje češće djeluje kao puko učvršćivanje onih vrijednosti kojih se držimo.

Hijerarhija vrijednosti
    Pojedinci se mogu kategorisati prema njihovim vrijednostima.Na primjer moguće je identifikovati hijerarhiju od sedam nivoa koja opisuje lične vrijednosti i stilove života (Clare W. Graves,"Levels of Existence: An Open System of Values", Journal of Humanistic Psychology,1970.):

Nivo 1: reaktivni

 Ovi pojedinci nisu svjesni sebe ili drugih kao ljudskih bića i reaguju na osnovne viziološke potrebe.Takve se osobe rijetko mogu naći u organizacijama.Ovo je veoma karakteristično za novorođene bebe.
Nivo 2: plemenski Ove pojedince karakteriše visoka ovisnost.Na njih jako utiče tradicija i moć kojom se služe osobe od autoriteta.
Nivo 3: Egocentrični Ove osobe vjeruju u surovi individualizam.Agresivne su i sebične.U prvom redu reaguju na moć.
Nivo 4: konformistički Ovi pojedinci imaju nizak prag tolerancije za različitost.Imaju teškoće u prihvaćanju ljudi čije su vrijednosti različite od njihovih te žele da drugi prihvate njihove vrijednosti.
Nivo 5: manipulativni Ovi pojedinci teže postizanju svojih ciljeva putem manipulacije ljudima i stvarima.Materijalisti su i aktivno teže višem statusu i priznanju.
Nivo 6: sociocentrični Ovi pojedinci smatraju važnijim da ih se voli i da se slažu s drugima nego da idu naprijed.Materijalizam im je odbojan kao i manipulacija i konformizam.
Nivo 7: egzistencijalni Ove osobe imaju visok prag tolerancije za različitost uopšteno i ljude  sa različitim vrijednostima.otvoreno se protive nefleksibilnim sistemima, restrikrtivnim politikama, statusnim simbolima i proizvoljnoj upotrebi ovlaštenja.
    Hijerarhija vrijednosti se može koristiti za analizu problema različitih vrijednosti u organizacijama.U sledećoj tabeli je predložena segmentacija radnika prema vremenskom razdoblju u kom su stupili u radni odnos
Faza Razdoblje zapošljavanja Približna trenutna starost Dominantne radne vrijednosti Nivo u hijerarhiji vrijednosti
1.  Protestantska radna etika 1940. - 1950. 50 - 70 marljiv, konzervativan; odanost organizaciji nivo 2 i 4
2.  Egzistencijalna    1960. do sredine 1970. 40 - 50 kvalitet života; nekomformizam; težnja za samostalnošću; odanost samom sebi nivo 7
3.  Pragmatizam Sredina 1970. do sredine 1980. 30 - 40 uspjeh, postignuće, ambicija, marljivost; odanost karijeri nivo 5
4.  Simetrija Sredina 1980. do danas ispod 30 fleksibilnost, zadovoljstvo u poslu, slobodno vrijeme; odanost ljudskim odnosima nivo 6 i 7
1.        Radnici, koji su odrasli tokom II svjetskog rata, stupili su u radni odnos četrdesetih i pedesetih godina 20. vijeka vjerujući u protestantsku radnu etiku.Kad su jednom zaposleni, skloni su lojalnosti svojim poslodavcima.Nivie 4 i 4 u hijerarhiji vrijednosti karakterišu ove starije radnike u današnjem skupu radne snage.
2.        Radnici, koji su stupili u radni odnos tokom šezdesetih do sredine sedamdesetih godina 20. vijeka, donijeli su sa sobom veliku dozu " hipijevske etike" i egzistencijalne filozofije.Više ih zanima kvalitet života, nego materijalne količine novca i nekretnina.Njihova želja za samostalnošći usmjerila je njihovu odanost na njih same, a manje na organizaciju koja ih je zaposlila.Ove se vrijednosti dobro svrstavaju u nivo 7.
3.         Pojedinci koji su stupili u radni odnos od sredine sedamdesetih do sredine osamdesetih godina 20. vijeka, pokazuju sklonost povratku tradicionalnijim vrijednostima, ali s kudikamo jačim naglaskom na postignuće i materijalni uspjeh.Kraj je razdoblja "baby - boom-a", ovi su radnici pragmatičari.Vjeruju da cilj može opravdati sredstvo.Organizacije koje ih zapošljavaju vide samo kao sredstvo koje će pogurati njihovu karijeru.Čini se da manipulativne vrijednosti nivoa 5 najbolje pristaju ovom skupu zaposlenih.
4.         Poslednja kategorija obuhvata generaciju od dvadeset i nešto godina.Ta generacija cijeni fleksibilnost, životne opcije te postizanje zadovoljstva u poslu.Porodica i odnosi sa drugima su veoma važni.Istina, novac im je značajan kao pokazatelj uspješnosti u karijeri, ali su voljni ustupiti veće plate, titule, sigurnost i napredovanje za više slobodnog vremena i veću mogućnostizbora načina života.U potrazi za skladom u svojim životima, nedavne pridošlice u skup radne snage manje su sklone činiti lične žrtve radi svojih poslodavaca.Njihove se vrijednosti poklapaju sa nivoima 6 i 7.
Spoznaja da se vrijednosti pojedinaca razlikuju, ali da odražavaju vrijeme i socijalne vrijednosti doba u kojem su te osobe odrasle, može biti dragocjena pomoć u objašnjenju i predviđanju ponašanja.Radnici u tridesetim i pedesetim godinama, npn.btće bo svoj prilici konzervativniji i podložniji autoritetu nego njihove egzistencijalne kolege.Radnici  ispod trideset godina starosti vjerovatno će jače negodovati ako moraju raditi vikendom ili su skloniji usred karijere napustiti posao, kako bi slijedili drugi, koji pruža više slobodnog vremena.