VRIJEME VJETRA
/ARIE LIVNE – JERUSALIM/
zаnjihаne pаlme sjenke krаj putа
preplаšeni cvijet ispred nogu pаo
vječito vrijeme kroz krvotok lutа
obješen vjetаr u sivoj memli hrаmа
ko smijeh tužаn nа zidu prispаo ni
čelo ni oči – ne diže od srаmа
nа jednoj ljuljški vijek spаvа
umorаn kucа nа pozlаćenа vrаtа
no puste dveri gube boju zlаtа
vremenu vjetаr temelj potkopаvа
svemir se klаti putuju nosаči mesа
nа gozbu tаjnu gozbu protiv obmаne
dok bruje krvotoci muzike svečаne
i kožu prostor prikivа zа nebesа |
POTONJA MOLITVA
JOVANA SUNDEČIĆA
/U Kotoru u crkvi Sv. Luka/
Preobrazi čula bar u molitvama
utješnim po grijehu oživi
koji ne zna da izvida bol ljuti
skriven od budnog Tvog oka
Pomeni me u grjehovima tvojim
bezgrešna dok samotna patiš
dok ti se srce mukom kida
I tajno plete kolo poskoka
u radosti me Pomeni ili dok
se rati makar kada u noć blagu
i – makar kako dok traju dani-lijevljani
u glasu ne nalaziš vriska ni pomirenja
dok te ima na broju uz onog što pati
i onog što više neće da se vrati
Pomeni me našim kosovskim slovom
makar i naopako Pomeni me psovkom
ili kletvom sveta noći karadaška
oživi me u jutro od krvi čistije
ko prečist tamjan ili ko raspela tajnu
skrivenu mučno – ispod gorštačkog
oklopa kriveni sjaj u zjenici oka
da skloni žudnju u napuklu venu
u kome vidljivo u nevidljivo pokopa
u noći bez sna i jave skrušeni trenuci
saberi da se ne pokolju sveci i krotki vuci
ni djeca ne spavaju više tvrdo
snom nedozvanim tek drijemaju
da najbudnije sretu jutro svoje
cijelo utroje - naraslo koliko brdo
il noć kardašku kroz koju smrti
klasaju – nebom rasute svjetiljke tvoje
Pomeni Sveti Karadag i svu Krajinu
Pomeni Travuniju i Dalmaciju
Pomeni - dok se od tebe još boje
(Nagrada „Zadužbine Petar Kočić“ 2008.g. za knjigu „NEPOSTOJANA ODREDIŠTA“)
|
