II dio Mikroprocesor

2.1. Savremeni računarski sistem

Računarski sistem se, u osnovi, sastoji od centralnog procesora, memorije i različitih ulazno/izlaznih uređaja koji su međusobno povezani tako da obezbjeđuju izvršavanje funkcija računara. Najveći broj današnjih računarskih sistema je zasnovan na fon Nojmanovoj arhitekturi računarskog sistema. Osnovni koncepti ove arhitekture su:

1. Računarski sistem posjeduje samo jednu memoriju u kojoj se čuvaju i podaci i instrukcije. Između zapisa podataka i instrukcija ne postoje razlike, tj. jedino od načina interpretacije zavisi koji sadržaj će biti shvaćen kao podatak a koji kao instrukcija.
2. Memorija računara je adresibilna po lokacijama kojima se može pristupiti bez obzira kakav im je sadržaj.
3. Izvršavanje instrukcija se izvodi strogo sekvencijalno, osim ukoliko drugačije nije eksplicitno naglašeno (npr. izvršavanjem instrukcije skoka se može modifikovati redoslijed izvršavanja instrukcija).

Slika 1. Savremeni računarski sistem

Savremeni računarski sistem se sastoji od CPU-a, memorije i određenog broja kontrolera uređaja na koje su povezani različiti periferni uređaji. Memorija je dijeljena – istoj lokaciji u memoriji mogu da pristupe i procesor i kontroleri različitih uređaja preko zajedničke magistrale. Sinhronizacija pristupa dijeljenoj memoriji se obavlja preko kontrolera memorije. Da bi računarski sistem počeo da radi potrebno je da se izvrši inicijalni (eng. bootstrap) program koji mora biti što jednostavniji. On inicijalizuje sve komponente računarskog sistema počev od registara CPU, preko kontrolera uređaja do sadržaja memorije. Inicijalni program mora da zna kako da učita operativni sistem i da počne njegovo izvršavanje. Operativni sistem počinje izvršavanje prvog procesa i čeka dok se ne pojavi neki događaj. Pojavu događaja mogu da signaliziraju i hardver i softver preko mehanizma koji se naziva sistem prekida. Postoji veliki broj različitih tipova događaja koji mogu da se signaliziraju kao prekidi – npr. kraj ulazno/izlazne operacije, dijeljenje nulom, nedozvoljen pristup memoriji, zahtjev za nekim od servisa operativnog sistema. Za svaki od ovih prekida je predviđen servisni program koji preuzima kontrolu i obrađuje prekid.

Karnoova (Karnaugh) metoda minimizacije - Treći primjer    <    Index    >    2.2. Sistem prekida