|
NACISTIČKA
TEORIJA
Hitlerova politička
uvjerenja, koja je iznio u knjizi Mein Kampf (Moja borba 1926) sastoje
se od tri osnovna djela koja je dogmatski zastupao: koncept povijesti
kao "rasne borbe" pod utjecajem socijalnog darvinizma; anti-semitizam i
ideja da Njemačka mora osvojiti "životni prostor" - Lebensraum od
Rusije. Njegov anti-semitizam zajedno s njegovim anti-komunizmom stvorio
je plodno tlo za razvoj teorije zavjere ili jude o-boljševizma.
Svoje stavove Hitler je počeo formirati još za vrijeme svog boravka u
Beču od 1907. do 1913. godine.
Promatrajući društvene prilike u Beču, Hitler je došao do zaključka
da postoji rasna, religijska i kulturna hijerarhija i da se na njenom
vrhu nalazi Arijska rasa kao apsolutno superiorna, dok se Židovi i Romi
nalaze na njenom dnu. O politici Austro-ugarskog carstva po kojoj se
državljanstvo stjecalo rođenjem, Hitler je imao neodređen stav. Smatrao
je da je raznolikost naroda oslabila carstvo i da je dovela do nesloge.
Također, vidio je demokraciju kao destabilizacioni faktor zato što je
stavljala vlast u ruke etničkih manjina, koje su, kako je tvrdio
"slabile i destabilizovale" carstvo dijeleći se među sobom. Na Hitlerovu
političku misao veliki utjecaj je imao Prvi svjetski rat i Oktobarska
revolucija 1917. godine zbog čega ju je znatno modificirao u razdoblju
između 1920 i 1923. godine da bi je zatim definitivno uobličio u Majn
Kampfu. |
![](Upitnici-kviz.jpg)
KVIZ
![](images.jpg)
GALERIJA |