N A C I Z A M

NACISTIČKA TEORIJA

Hitlerova politička uvjerenja, koja je iznio u knjizi Mein Kampf (Moja borba 1926) sastoje se od tri osnovna djela koja je dogmatski zastupao: koncept povijesti kao "rasne borbe" pod utjecajem socijalnog darvinizma; anti-semitizam i ideja da Njemačka mora osvojiti "životni prostor" - Lebensraum od Rusije. Njegov anti-semitizam zajedno s njegovim anti-komunizmom stvorio je plodno tlo za razvoj teorije zavjere ili judeo-boljševizma. Svoje stavove Hitler je počeo formirati još za vrijeme svog boravka u Beču od 1907. do 1913. godine. Promatrajući društvene prilike u Beču, Hitler je došao do zaključka da postoji rasna, religijska i kulturna hijerarhija i da se na njenom vrhu nalazi Arijska rasa kao apsolutno superiorna, dok se Židovi i Romi nalaze na njenom dnu. O politici Austro-ugarskog carstva po kojoj se državljanstvo stjecalo rođenjem, Hitler je imao neodređen stav. Smatrao je da je raznolikost naroda oslabila carstvo i da je dovela do nesloge. Također, vidio je demokraciju kao destabilizacioni faktor zato što je stavljala vlast u ruke etničkih manjina, koje su, kako je tvrdio "slabile i destabilizovale" carstvo dijeleći se među sobom. Na Hitlerovu političku misao veliki utjecaj je imao Prvi svjetski rat i Oktobarska revolucija 1917. godine zbog čega ju je znatno modificirao u razdoblju između 1920 i 1923. godine da bi je zatim definitivno uobličio u Majn Kampfu.

KVIZ

GALERIJA