Reanimacija |
|
Početna |
U slučaju disfunkcije pluća i nedostatku
rada srca, kod pacijenta se provodi reanimacija putem
umjetnog disanja i masaže srca. Umjetno disanje se sprovodi usta na
usta ili usta na nos . Masaža srca se
sprovodi tako što se dlan jedne ruke postavi na donjoj trećini
grundnog koša te se druga ruka stavi preko nje. Vrši se pritisak od
otprilike 3-4 cm u dubinu pri čemu često dolazi do loma prsnog mosta.
U ovom slučaju dolazi do manjeg otpora te se jačina pritiska
smanjuje.
Za potrebu reanimacije u
hitnim slučajevima, bolnice i vozila hitne pomoći upotrebljavaju defibrilator.
Po vrsti rada on može biti automatski ("peacemaker"), poluautomatski
ili manualni. Automatski defibrilatori su malih dimenzija te se
koriste kod hroničnih oboljenja srca kao preventiva, te se nose
stalno na ili u tijelu.
Ovakvi poluautomati spasiocu oduzimaju odluku kada izvršiti električni udar putem elektrokardiografskog mjerenja rada srca. Do električnog udara dolazi samo pri vidljivoj mišićnoj funkciji srčanih komora. Njihova upotreba je jednostavna i ne donosi opasnost za pacijenta. Manualni defibrilatori se koriste uglavnom u bolnicama. Odluku o električnom udaru u ovom slučaju donosi doktor. Externi defibrilatori električni udar donose putem elektroda najčešće zaljepljenih ili postavljenih na grudni koš. Interni defibrilatori se koriste direktno na srcu putem dviju elektroda pri operacijama ili transplatacijama. Za vrijeme ovakve vrste reanimacije, umjetno disanje se vrši putem ambu-vrećice ili putem intubacije. |
Nosna duplja | |
Paranazalni sinusi | |
Usta | |
Ždrijelo | |
Grkljan | |
Dušnik | |
Pluća | |
Mehanika disanja | |
Respiratorni mišići | |
Pušenje | |
Bolesti | |
Reanimacija | |
Galerija | |
Kviz |