REMBRANT

  Najveci slikar Holandije u 17.vijeku bio je Rembrant.Poceo je da slika u rodnom Lajdenu biblijske prizore na kojima je rjesavao probleme osvjetljenja, zajednicke svim baroknim slikarima.Presavsi iz Lajdena u Amsterdam, u kojem je ostao do kraja zivota, Rembrant daje sve dublji smisao svijetlo-tamnom, razvoj njegove umjetnosti obiljezen je sve licnijim i slobodnijim izrazom.Na prvim radovima nastalim u Amsterdamu, kakav je Cas anatomije doktora Tulpa, realizmom je zadovoljio modele.U prvom planu je naturalisticki osvijetljen les, a portretisani su usredsre|eni na zajednicku tacku interesovanja u makazama anatoma.Svjetlost na Rembrantovim slikama ne dolazi ni iz jednog odredjenog izvora, ona zraci iz samih boja, ciji je pigment nanosio cas u debelim, gotovo ispupcenim namazima, cas u tankim, gotovo prozirnim slojevima.Subjektivan tretman svjetlosti dostize krajnju slobodu na poznim Rembrantovim slikama.Covjek sa zlatnim sljemom, pokazuje malo iskosenu bistu covjeka sa sljemom i perjanicom na glavi.Poprsje figure i pozadina su u punoj tami, lice u polusjenci, a samo metalni sljem sa bogatim ornamentima bljestavo sija.Jedna tacka svjetlosti na ramenu covjeka, koja se kao kap vode rasprsla u tackice, sija jos jace, jer je mala mrlja u prostoru tame.Pored portreta, koji cine najveci dio Rembrantovog djela, slikao je i mitoloske slike i pejsaze, ali je njegova omiljena tema bila biblijska, posebno starozavjetna.Iz biblijske tematike Rembrant je odabirao motive koji su odgovarali njegovoj etickoj osjecajnosti.Povratak bludnog sina je jedna parabola iz Jevandjelja koju je slikar uzdigao na nivo univerzalne drame o kajanju i prastanju.Kompozicija je asimetricna ne samo zbog razmjestaja figura, vec i zbog tretmana osvjetljenja, kojim, desno, slikar dubi prostor, dok, u vertikali na lijevoj strani pokazuje sve njene nijanse, dostizuci blistav sjaj na celu oca.