Osnivanje i ure|enje koncentracionog logora JASENOVAC

Sistem jasenova~kog logora se prostirao na povr{ini od 210 kvadratnih kilometara. Poglavnik Ante Paveli} ovom najve}em gubili{tu na Balkanu dao je ime "Sabirni i radni logor Jasenovac", a narod ga je nazvao logorom smrti - koncentracioni logor Jasenovac.

 

                  

Jedinstvenom usta{kom zapovjedni{tvu koncentracionog logora Jasenovac (na ~elu sa Dinkom [aki}em) pripadali su Krapje, Ko`ara, Ciglana, Bro~ice i Stara Gradi{ka, kao i ostala sabirali{ta i strati{ta - Cerovljani, Dubi~ke kre~ane, Jablanac, Mlaka, U{tica i Gradina.

 

 

 

 

 

 

Logor je organizovan po ugledu na njema~ke logore - Au{vic, Treblinka, Mathauzen, Dahau, Majdanek, Osnabrik, Buhenvald, Ravensbrik I druge. Pored zatvora, nacisti njema~kog III Rajha uspostavili su u okupiranoj Jugoslaviji ~itav sistem od 70 konc. logora od kojih su najpoznatiji: Banjica, Sajmi{te, [abac, Celje...

Odmah po osnivanju 21. avgusta 1941. konc. logor Jasenovac je dobio funkciju vode}eg logora na prostoru NDH. Sve patolo{ko i zlo~ina~ko, {to je karakterisalo usta{ki pokret u cjelini, u Jasenovcu je dostiglo svoj vrhunac. Za 1.340 dana i no}i ubijeno je na stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma, Hrvata, Muslimana, Slovenaca, Crnogoraca i ostalih pripadnika razli~itih nacionalnosti. Jasenova~ki logora{i su klani no`evima, ubijani britvama, sjekirama, ~eki}ima, maljevima i gvozdenim polugama, strjeljani i spaljivani u krematoriju, pe~eni na "ro{tilju", `ivi kuhani u kotlovima, vje{ani i satirani gla|u, `e|u i hladno}om.

<<<Nazad