|
Egipatska religija obiluje mnogobrojnim mitovima. Najpoznatiji su mitovi
o Ozirisu i Izidi i borbi između Horusa i Seta. Detaljno ih je opisao
grčki pisac Plutarh (o. 46. - iza 120. g. po Kr.). Tijekom svoga života
Plutarh je napisao oko 227 raznih djela. Najpoznatija djela su mu Izida
i Oziris, u kojoj govori o egipatskoj religiji i Usporedni životopisi, u
kojima je paralelno prikazao živote glasovitih grčkih i rimskim
vojskovođa, političara i državnika. Prema Plutarhu Oziris je bio prvi
gospodar zemlje koji je prve divlje ljude naučio jesti, obrađivati
zemlju i uzgajati stoku. Također ih je naučio štovati bogove i pisati, a
sastavio je i prve zakone. Njegov brat Set bio je željan vlasti pa je uz
pomoć zavjerenika ubio Ozirisa čije je tijelo bacio u Nil. Ozirisova
žena Izida nakon duge potrage pronašla je tijelo mrtvog muža te je
začela sina Horusa.
Oziris
Kada je Set saznao da je Izida pronašla Ozirisa dao se u potragu za
tijelom. Nakon što ga je pronašao rasjekao ga je na četrnaest dijelova
koje je potom razbacao po Egiptu. Izida se ponovno dala u potragu za
dijelovima tijela. Pronašla je sve osim njegova spolovila. Izida je od
sakupljenih dijelova tijela obnovila mrtvo tijelo muža, obavivši pritom
obred balzamiranja putem kojeg je Ozirisa vratila u život. On je od tada
gospodar svijeta mrtvih. Nakon što je njihov sin Horus odrastao, zaratio
je sa stricem Setom. Poslije dugog suđenja i borbe dvaju bogova, Horusu
je vraćeno njegovo pravo na prijestolje Gornjeg i Donjeg Egipta. Faraon
se stoga u egipatskoj mitologiji štovao kao utjelovljenje Horusa i
gospodar čitave zemlje. Pročitajte dio Plutarhova teksta u kojom je
opisano Ozirisovo vladanje na zemlji i njegovo ubojstvo.
Set
Kada je Oziris počeo kraljevati posvetio se obraćanju Egipćana od života
u neimaštini i divljaštvu navodeći ih da se upoznaju s plodovima zemlje,
donoseći im zakone i podučavajući ih da štuju bogove. Putovao je zemljom
promičući civilizaciju. Rijetko je bio primoran upotrijebiti oružje jer
je u većini slučajeva naklonost ljudi pridobio razumnim uvjeravanjem, a
ponekad ih je znao očarati pjesmama i ostalim glazbenim vještinama. Zato
Grci vjeruju da je Oziris zapravo Dioniz. Tifon se za Ozirisove
odsutnosti nije usudio išta poduzimati zahvaljujući tome što je Izida
bila na oprezu i održavala red. Kada se Oziris vraćao s putovanja, Tifon
mu je postavio zasjedu uz pomoć etiopske kraljice Arso i
sedamdesetdvojice zavjerenika. Tajno uzevši mjeru Ozirisova tijela Tifon
je naredio da se načini veličanstven, raskošno ukrašen kovčeg i donese
na gozbu. Svi su uzvanici bili zapanjeni i očarani kovčegom, a Tifon je
u šali obećao da će pokloniti kovčeg onome kome bude odgovarao po
veličini. Jedan za drugim uzvanici su lijegali u kovčeg, ali nikome nije
odgovarao. Na kraju je Oziris legao u kovčeg i mogao se u njemu
ispružiti koliko je dug. U tom su se trenutku svi prisutni bacili na
kovčeg da ga zatvore. Jedni su zakivali poklopac a drugi su ga pečatili
rastopljenim olovom. Dovršivši posao kovčeg su odnijeli do rijeke i
otisnuli ga prema moru tanitskim rukavom Nila koji je još i danas poznat
kao "prokleti", a preziru ga svi Egipćani. |
